BORS Bijeljina: Prioritet poboljšanje položaja demobilisanih boraca
Zakonska regulativa, stambeno zbrinjavanje, zapošljavanje, zdravstvena zaštita boračkih kategorija, dio su misije na kojoj već dvije i po decenije istrajavaju boračke organizacije regije Bijeljina - od Lopara do Donjeg Žabara.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U narednom periodu prioritet im je poboljšanje položaja demobilisanih boraca, koji zbog starosti nisu zanimljivi na tržištu rada i ratnih vojnih invalida od pete do desete kategorije. Boračke organizacije bile su inicijatori i učesnici niza projekata, radi poboljšanja statusa i položaja 38.000 demobilisanih boraca, 4.300 ratnih vojnih invalida i 2.200 porodica poginulih boraca, regije Bijeljina. Programom stambenog zbrinjavanja od 2007. do 2014. udomljeno je 90 odsto ove populacije.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Mi ćemo nastojati da se taj program proširimo i na ostale kategorije ratne vojne invalide i demobilisane borce, a koliko ćemo uspjeti, vidjećemo", naveo je Radan Ostojić iz Boračke organizacije grada Bijeljina.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Boračka organizacija inicirala je i donošenje Zakona o zapošljavanju i profesionalnoj rehabilitaciji osoba sa invaliditetom. Dok u Bijeljini ratni vojni invalidi dobijaju posao posredstvom preduzeća Veteran SIM, u Ugljeviku se o tome već osam godina brine preduzeće BORS preporod.
Privremene poslove dobijaju u RiTE Ugljevik. Prošle godine zaposleno je i sedmoro djece poginulih boraca sa visokom stručnom spremom.
Šansu za posao, osim redovnih projekata Zavoda za zapošljavanje, prije osam godina, iskoristilo je 20 demobilisanih boraca i ratnih vojnih invalida u Bijeljini, koji su uz pomoć kredita IRB-a pokrenuli vlastiti biznis.
Ostaje problem demobilisanih boraca koji imaju jedino pravo na borački dodatak. Hiljadu njih u Bijeljini aktivno traži posao, a u Ugljeviku 43.
Boračka organizacija zalaže se i za poboljšanje zdravstvene zaštite. Izborili su se za besplatno liječenje ratnih vojnih invalida i bolje uslove za ortopedska pomagala.
Demobilisani borci, stariji od 65 godina, mogu da ovjere knjižicu, bez obzira da li su im uplaćeni doprinosi.
Njeguju i slobodarske tradicije. Izgrađeni su centralni spomenici poginulima u cijeloj regiji, osim u Donjem Žabaru, gdje nema ni spomen sobe. U Bijeljini će spomen soba poginulima biti otvorena 27. juna, a u Ugljeviku do kraja godine.
21° 10°
