BORS Bijeljina: Prioritet poboljšanje položaja demobilisanih boraca

Zakonska regulativa, stambeno zbrinjavanje, zapošljavanje, zdravstvena zaštita boračkih kategorija, dio su misije na kojoj već dvije i po decenije istrajavaju boračke organizacije regije Bijeljina - od Lopara do Donjeg Žabara.

BORS Bijeljina: Prioritet poboljšanje položaja demobilisanih boraca

U narednom periodu prioritet im je poboljšanje položaja demobilisanih boraca, koji zbog starosti nisu zanimljivi na tržištu rada i ratnih vojnih invalida od pete do desete kategorije. Boračke organizacije bile su inicijatori i učesnici niza projekata, radi poboljšanja statusa i položaja 38.000 demobilisanih boraca, 4.300 ratnih vojnih invalida i 2.200 porodica poginulih boraca, regije Bijeljina. Programom stambenog zbrinjavanja od 2007. do 2014. udomljeno je 90 odsto ove populacije.

"Mi ćemo nastojati da se taj program proširimo i na ostale kategorije ratne vojne invalide i demobilisane borce, a koliko ćemo uspjeti, vidjećemo", naveo je Radan Ostojić iz Boračke organizacije grada Bijeljina.

Boračka organizacija inicirala je i donošenje Zakona o zapošljavanju i profesionalnoj rehabilitaciji osoba sa invaliditetom. Dok u Bijeljini ratni vojni invalidi dobijaju posao posredstvom preduzeća Veteran SIM, u Ugljeviku se o tome već osam godina brine preduzeće BORS preporod.

Privremene poslove dobijaju u RiTE Ugljevik. Prošle godine zaposleno je i sedmoro djece poginulih boraca sa visokom stručnom spremom.

Šansu za posao, osim redovnih projekata Zavoda za zapošljavanje, prije osam godina, iskoristilo je 20 demobilisanih boraca i ratnih vojnih invalida u Bijeljini, koji su uz pomoć kredita IRB-a pokrenuli vlastiti biznis.

Ostaje problem demobilisanih boraca koji imaju jedino pravo na borački dodatak. Hiljadu njih u Bijeljini aktivno traži posao, a u Ugljeviku 43.

Boračka organizacija zalaže se i za poboljšanje zdravstvene zaštite. Izborili su se za besplatno liječenje ratnih vojnih invalida i bolje uslove za ortopedska pomagala.

Demobilisani borci, stariji od 65 godina, mogu da ovjere knjižicu, bez obzira da li su im uplaćeni doprinosi.

Njeguju i slobodarske tradicije. Izgrađeni su centralni spomenici poginulima u cijeloj regiji, osim u Donjem Žabaru, gdje nema ni spomen sobe. U Bijeljini će spomen soba poginulima biti otvorena 27. juna, a u Ugljeviku do kraja godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA