EU postavila rokove Beogradu i Prištini

Prijedlog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o "razgraničenju" i kosovskog lidera Hašima Tačija o "korekciji granica" čini se da ide u istom smjeru, a optimizam da će vrlo brzo doći do dogovora dijele i evropski zvaničnici. Mada se njemačka kancelarka Angela Merkel nema pozitivan stav prema prijedlogu o kome se razgovora, predsjednik Evropske komisije i njeni komesari gotovo svakodnevno ohrabruju Beograd i Prištinu da nastave sa dijalogom.

Mogerini: Dopustite mi da se poigram sa datumimaOni, čak, idu i korak dalje, pa u javnosti prvi put od početka pregovora pominju i kratke rokove u kojima će dogovor dvije strane biti postignut.

Koliko vjeruje u postizanje sporazuma, šefica evropske diplomatije i posrednik u pregovorima Federika Mogerini pominjala je i datume, pa je rekla da vjeruje da postoji realna šansa da "narednih mjeseci" bude postignut dogovor Kosova i Srbije.

Ona nije iznosila detalje šta bi u njemu moglo da se nađe, ali je rekla da on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom i da treba da doprinese stabilizaciji cijelog regiona.

- Dopustite da se poigram sa datumima jer se 2019. navršava 20 godina od rata na Kosovu. Vjerujem da je vrijeme da se konačno okonča taj sukob - istakla je Mogerini.

Han: Pojavile su se ideje

Optimističan je i Johanes Han, komesar za proširenje. On nije želio da govori šta bi dogovor Beograda i Prištine mogao da sadrži, smatrajući da je o tome prerano govoriti.

Na pitanje Radija Slobodne Evrope da li smatra da će doći do rješenja sa završetkom mandata Evropske komisije (krajem oktobra), Han je rekao:

- Nije to zato što je kraj mandata Komisije, ali bilo bi od koristi ako bi se to moglo zaključiti do, recimo, ljeta iduće godine, kako bismo krenuli novim koracima.

Ukoliko do dogovora Aleksandra Vučića i Hašima Tačija zaista dođe, to će biti samo jedan korak do njegovog sprovođenja. Kako zaBlic kaže Stefan Surlić, asistent na FPN, kada se Vučić i Tači saglase, sljedeći korak je izlazak sa platformom pred građane, potom priprema za referendum, a onda i njegovo održavanje.

- Nakon referenduma, naravno u slučaju da uspije, slijedi svečano potpisivanje sporazuma, a na kraju njegovo sprovođenje što je zapravo i najteži posao - objašnjava Surlić.

Upravo 2019. se i u Strategiji o proširenju EU na Zapadni Balkan pominje kao godina u kojoj se od Srbije "očekuje da potpiše sporazum o sveobuvatnoj normalizaciji odnosa s Kosovom". Surlić navodi da je ta godina važna, kako bi Srbija od 2019. do 2023. otvorila i zatvorila sva poglavlja, da bi u EU ušla 2025.

- To ne može ako ne postigne dogovor sa Kosovom, koje uvijek može da bude kamen spoticanja. Takođe, za EK je važno da sve završi u vrijeme njenog mandata, jer slijede izbori u EU, pa se do izbora nove administracije u Briselu može izgubiti vrijeme, što nije dobro ni za Beograd ni za Prištinu - kaže on i dodaje da je postavljanje rokova najviših evropskih zvaničnika u direktnoj vezi sa izborima koji im slijede, kako bi to predstavili kao veliki uspjeh.