Udruženje „Juraj Janošik“ obilježilo devet godina od osvećenja crkve

Slovačka zajednica u Semberiji jedna je od mnogobrojnih u BiH, a na ove prostore naselili su se prije više od stotinu godina. Prije rata ih je bilo oko 300, a danas ih je samo stotinak. Ovo udruženje kroz mnogobrojne projekte, putovanja i druženja radi na očuvanju slovačke kulture, jezika i tradicije i zalažu se za bolju budućnost.

Slovaci su se počeli doseljavati u Semberiju daleke 1885. godine. Danas žive, uglavnom, u mješovitim brakovima, ali ljubomorno čuvaju kulturu i tradiciju. Raznim projektima nastoje da poboljšaju uslove za život.

Predsjednik Udruženja Slovaka „Juraj Janošik", koje je osnovano u februaru 2006. godine, Danijel Štefek kaže da su Slovaci u Bijeljini zadovoljni svojim položajem i odnosom lokalnih, ali i republičkih vlasti prema njima i da se suočavaju sa brojnim problemima.

- Najveći problem je nezaposlenost. Imamo nekoliko visokoobrazovanih mladih ljudi koji nemaju posao. Uprkos teškoćama trudimo se da poboljšamo uslove života i sačuvamo svoj identitet. Realizujemo brojne projekte i sarađujemo sa drugim slovačkim udruženjima u bivšoj Jugoslaviji i matici Slovačkoj - ističe Štefek.

Mladi uče slovački jezik i njeguju folklore. Ponose se slovačkom kuhinjom, poznatom po raznim đakonijama od tjesta i krompira. Za značajne datume i praznike rado oblače bogatu narodnu nošnju.

- Šivanje nošnje sa mnoštvom detalja traje i mjesec dana, jer se sve radi ručno.Za jednu nošnju potrebno je pet metara materijala. Po pravilu djevojke moraju da nose 12 podsuknji koje na sebi imaju čipke, cirkone, pa čak i srebro. Udate Slovakinje moraju nositi marame. To je naša tradicija - kaže mlada Dajana Jurik.

Prije devet godina napravili su i novu crkvu. Slovačka evangelistička crkva u Bijeljini, izgrađena donacijom malobrojnih Slovaka koji žive u Semberiji, uz pomoć grada Bijeljina i Slovačke ambasade u BiH, jedini je vjerski objekat ove vrste u Republici Srpskoj i BiH. Bogosluženje se obavlja osam puta godišnje.

- Sve crkvene knjige, u kojima se upisuju obredi iz Bijeljine su u Šidu. Zajednica Slovaka u Bijeljini administartivno pripada Slovačkoj evangelističkoj crkvi u Novom Sadu. Pošto asimilacija uzima danak, moramo djecu učiti da poštuje i vole ono kako su živjele njihove bake i deke - kaže Ana Petrović, sveštenica u Bijeljini.

Grad Bijeljina je mjesto gdje mogu da žive svi bez obzira na njihovu različitost i gdje lokalna zajednica podržava nacionalne manjine.

- Ponosni smo na brojnu slovačku zajednicu u Bijeljini. Podržaćemo i sve njihove aktivnosti - najavio je Miloš Stevanović, gradski menadžer.

Doseljavanje Slovaka

O Slovacima u Bijeljini svjedoče brojni istorijski dokumenti. Prvo doseljavanje počelo je 1885. godine kada se 12 porodica iz mjesta Pivnica, Kovačica, Ljuba, Bingula i Bački Petrovac naseljavaju u Ljeljenči.

Svi Slovaci koji su se tada doselili u Bijeljinu bili su poljoprivrednici. Pored poljoprivede, neki od Slovaka su su bili i zanatlije, kolarski i kovački zanati su bili među najzastupljenijim.

Slovaci u Bijeljini, posebno oni koji su bili ekonomski moćniji, značajno su dopinosili i razvoju ovog kraja.