Pola miliona ljudi u BiH plaća preko interneta

Broj onih koji se odlučuju da pređu na internet ili neki drugi vid elektronskog bankarstva, užurbano raste već nekoliko godina. Po podacima Centralne banke BiH, samo u prošloj godini za to se odlučilo oko 107.000 klijenata banaka u BiH, što je gotovo 28 odsto više korisnika nego u prethodnoj godini.

- Svaka četvrta kartica izdata u BiH u 2017. godini je korišćena, između ostalog, i za usluge elektronskog bankarstva. Koliko je korišćenje elektronskog bankarstva u porastu posljednjih godina, najbolje ilustruje činjenica da je u 2011. godini tek svaki osamnaesti vlasnik kartice izdate u BiH koristio ovu vrstu kartičnih usluga - navode iz Centralne banke BiH.

Trend rasta nastavio se i ove godine, ističu u Udruženju banaka BiH, dodajući da je to dobra vijest.

- Bankarski sektor u BiH je sastavni dio svjetskog bankarstva. Sve promjene u svijetu reflektuju se i na BiH, istina sa malim zakašnjenjem, iz jasnih razloga. Digitalizacija je budućnost bankarstva i ne samo njega. Razvojem digitalizacije i posljedicama njene primjene nestaju ili bar postaju nejasne granice između industrija. Tako je korištenje digitalnih kanala u bankarstvu u BiH u intezivnom porastu posljednjih godina - kaže direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.

Po njegovim riječima, digitalizacija je već sada sadašnjost, a onda i budućnost rada u ovom sektoru.

- Na nama je da što bolje i aktivnije budemo subjekt takvih promjena i da nastojimo da koristimo sve benifite koje one donose. Nikad više ljudska kreativnost i kognitivna sposobnost nije bila tako presudan faktor u kreiranju budućnosti - kaže Kutle.

U bankama ističu i da stanovništvo sve više prepoznaje prednosti elektronskog bankarstva koje pruža razne pogodnosti kao što je pristup svima računima 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, značajno povoljnije naknade, uštedu vremena i slično.

Za korišćenje usluge elektronskog bankarstva potrebno je otvoriti transakcioni račun u banci i popuniti pristupnicu za ove vrste servisa, a nakon toga je moguće koristiti ove usluge sa računara, tableta ili mobilnog telefona. Često se ove usluge koriste za plaćanje računa, bez potrebe da se stoji u redovima i na šalterima.

Ova vrsta bankarstva već je jako popularna u Evropi, a banke u EU su, kao posljedica toga, prije dvije godine zatvorile oko 9.000 poslovnica i otpustile oko 50.000 radnika. Od 2008. godine zatvoreno je više od petine od ukupnog broja bankarskih poslovnica u EU, a najviše zbog okretanja klijenata elektronskom bankarstvu.

U BiH, međutim, bankari za sada ne predviđaju takav scenario.

- Nije realno očekivati smanjenje radnih mjesta u bankarstvu zbog porasta digitalizacije. Činjenica je da su banke i u 2018. godini povećale broj zaposlenih. Jasno je da će se drastično mijenjati kvalifikacijska struktura radnika, zbog potreba za različitim proizvodima i uslugama koje danas nisu u upotrebi. Banke će imati novi fokus na nove biznis modele i nove načine za kreiranje vrijednosti. Nadalje, kreiraće nove načine rada kojim će digitalizovane operacije graditi za poboljšanje efikasnosti i stavljanje klijenata u centar događaja. Treći segment na koji će se staviti akcenat je kreiranje novih ekspertiza. Njima će se izgrađivati nove sposobnosti kroz kulturu otvorenosti, inovacija i zajedničkog djelovanja - kaže Berislav Kutle.

Slična očekivanja ima i rukovodilac sektora bankarstva Udruženja ekonomista SWOT Marko Đogo.

- Kod nas je to čisto pozitivna stvar, jer se povećava efikasnost i produktivnost rada u bankama. Istovremeno, ne očekujem da se može desiti u nekom srednjoročnom periodu da tehnički progres dovede do pada broja zaposlenih u bankarstvu, prvenstveno zbog stalne tendencije privrednog rasta i rasta bankarskog sektora. To je drugačija situacija nego u jako razvijenim zemljama. Suština je u tome da smo mi još zemlja u razvoju koja nije dostigla svoje potencijale i velika je vjerovatnoća da će ekonomija nastaviti da raste, tako da taj tehnički progres se ne bi trebao osjetiti, jer bi bio poništen stalnim rastom privrede. U veoma razvijenim zemljama, kada dođe do tehničkog progresa, onda se smanji broj klijenata koji idu na banke za recimo 20 odsto i dolazi do pada. Kod nas ako dođe do progresa, to se smanjuje za oko dva odsto, ali nam kompletan rast privrede bude tri-četiri odsto, tako da bismo i dalje imali rast bankarstva uprkos tehničkom progresu - kaže Đogo.