Skupa jesen: Skočile cijene brašna, goriva, ogreva

Pošto su se dobrano istrošile za opremanje djece u školu, mnoge porodice nemaju kud, nego da se zaduže za nabavku ogrjeva i pravljenje zimnice, jer malo koja kuća ima ušteđevinu kojom može da podmiri ove izdatke.

A za nabavku deset metara drva trenutno ne mogu da prođu ispod 800 KM, s obzirom na činjenicu da metar umjesto 60-65 maraka, koliko je koštao jesenas, sada košta oko 80 KM. Uz pilanje i cijepanje, deset metara ukupno košta 1.000 KM.

S obzirom na to da u mnogim opštinama vlada nestašica ogrevnog drveta, nije isključeno da će njegova cijena, što se zima više bude približavala, samo ići gore. U odnosu na prošlu zimu, metar drva je već skuplji za desetak KM.

Ove godine je, u poređenju sa prošlom, skuplje i povrće, tako da će i domaćice dobro razmisliti prije nego što se upuste u pravljenje zimnice.

Tako je lane kilogram crvenih paprika koštao oko 1,5, a ove godine 1,7 KM. Paradajz je u međuvremenu poskupio sa jedne na dvije marke, dok je cijena kilograma žutih paprika prošle godine iznosila 1,5, a sada ovo povrće košta oko dvije KM.

Da nas ne čeka nimalo lagodna jesen, potvrđuju i sve češća poskupljenja osnovnih životnih namirnica i goriva, koja su dodatno opteretila standard većine građana RS, koji su ionako jedva sastavljali od prvog do prvog u mjesecu.

U odnosu na kraj avgusta, vreća brašna u Srpskoj trenutno je skuplja za najmanje 2,5 KM.

S druge strane, hljeb je prije nekoliko dana poskupio za čak 20 pfeniga, što znači da će trošak jedne porodice za ovu životnu namirnicu, pod pretpostavkom da dnevno kupuje veknu i po, mjesečno biti veći za devet KM.

Takođe, od kada je krenuo talas poskupljenja goriva, pa do danas, vozači na razlici u cijeni za rezervoar od 50 litara moraju da izdvoje čak 20 KM više.

To znači da će jednu porodicu u Srpskoj 45 hljebova, jedna vreća brašna i jedan rezervoar goriva, mjesečno dodatno koštati najmanje 30 KM.

Problem je što je riječ o namirnicama koje, ma koliko siromašno bilo, ne može da izbjegne nijedno domaćinstvo, dok je, s druge strane, za mnoge građane gorivo prijeka potreba, a ne luksuz.

Kad se u obzir uzme činjenica da su u RS na snazi „tiha poskupljenja" i ostalih roba široke potrošnje, jasno je da će kućni budžeti građana u narednom periodu biti daleko opterećeniji.

Tako će jesen skupo koštati ne samo one koji nemaju posao, nego i dobar dio radničke klase koja mjesečno radi za tek nešto više od 500 ili 600 KM, kao i većinu penzionera čije se penzije vrte oko 350 KM.

Koliko je njihova platežna sposobnost niska, svjedoči statistika koja kaže da sindikalna potrošačka korpa za jednu četvoročlanu porodicu u RS košta 1.870 KM. Samo za prehranu moraju da obezbijede 690 KM, koliko, međutim, mjesečno ne zaradi velika većina zaposlenih u RS.

U udruženjima potrošača naglašavaju da svaki vanredni izdatak za većinu porodica predstavlja problem koji najčešće rješavaju dizanjem kredita. Dodaju da, s druge strane, poskupljenja, ma kako na prvu bila neznatna, opterećuju kućne budžete, jer velika većina građana ionako jedva sastavlja kraj s krajem

- Riječ je o proizvodima koje građani moraju da kupuju, i to svakodnevno. S druge strane, problem je što u mnogim porodicama radi samo jedan član, i to za platu od nekih 550 KM, što ni približno nije dovoljno čak ni za trošak prehrane. O penzionerima je suvišno i govoriti, s obzirom na to da mnogi preživljavaju od 250 KM. A troškovi života samo rastu, što se neminovno odražava na kvalitet života - ističe Marićeva.

Dodaje da je, i bez poskupljenja, jesen doba godine kada se domaćinstva suočavaju sa velikim finansijskim izdacima.

- U ovom periodu pravi se zimnica i kupuje ogrev, zbog čega većinu građana jesen zaista skupo košta. Nedavno je bilo aktuelno opremanje djece u školu, što zaista nije mali izdatak. Zato ne čudi što mnogi nemaju izbora nego da se zaduže - naglašava Marićeva.

A roditelji koji imaju dva školarca, pred početak nove školske godine, za njihovo opremanje morali su da se pozdrave sa najmanje jednom prosječnom platom.

Idu slave i nove glavobolje

Samo što nabave ogrev i naprave zimnicu, građani počinju da razmišljaju kako će opremiti slavu. A slavska trpeza za oko 25 gostiju u Srpskoj u prosjeku košta oko 1.100 KM. Tako jedna prosječna srpska porodica za ovo svetkovanje potroši skoro jednu i po prosječnu platu. Najskuplje stavke svakako su pečenica i kolači, na koje ode skoro 500 KM. Tu su i raznorazne druge đakonije od hrane, te sokovi i drugo piće koji su sastavni dio svake slavske trpeze. U prosjeku, jedan gost pojede i popije oko 45 KM. Naravno, ima i onih koji, zbog skučenih budžeta, slavu dočekuju uz više nego skromnu trpezu, ali i domaćina koji za njeno obilježavanje potroše i po nekoliko hiljada KM.