Porodice nemaju para da brinu o starima

Ocijenio je ovo povodom Međunarodnog dana starih osoba, Ljubo Lepir profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka i stručnjak iz oblasti socijalne zaštite starih koji je dugo godina bio pomoćnik ministra zdravlja RS.

On ističe da sistemska rješenja nažalost zaobilaze ovu populaciju, a ozbiljne studije izostaju, te da se može samo nagađati kakvi su konkretni uslovi u kojima stare osobe u BiH žive.

- Društvene promjene i posljedice rata sa kojima se BiH posljednjih decenija susretala značajno su uticale na smanjenje društvene podrške starim osobama. Izgrađene mreže socijalne podrške starima su nestale, a nove još nisu u punom kapacitetu uspostavljene. Zbog toga, ali i zbog krize mreže porodične solidarnosti, stare osobe u BiH su pod najvećim rizikom od ulaska u stanje siromaštva- naglasio je Lepir za Srpskainfo.

Penzija nije garancija

Prema studiji Izvještaj o humanom razvoju - socijalna uključenost u BiH, stari su populaciona grupa u kojoj se nalazi procentualno najveći broj socijalno isključenih i siromašnih građana. Prema ovom istraživanju, svaka treća osoba starija od 65 godina u BiH može se smatrati socijalno isključenom i siromašnom. Među njima, najveći je broj žena koje žive same i nemaju nikakvih prihoda. Siromašno je i 36,1 odsto dvočlanih porodica u kojima živi bar jedna osoba starija od 65 godina i u kojima nema izdržavane djece.

- U BiH penzije su veoma niske. Status penzionera ne garantuje starima da neće doći u stanje siromaštva, jer prosječna penzija ne može zadovoljiti osnovne životne potrebe. Skoro 20 odsto starih nije obuhvaćeno penzionim sistemom tako da se njihova ekonomska sigurnost zasniva na pomoći srodnika u izdržavanju i pružanju usluga socijalne zaštite- navodi Lepir, te dodaje da se stare osobe u BiH susreću i sa povećanim stepenom socijalne isključenosti po drugim osnovama.

Stare osobe isključene u društvu

Prema istraživanjima Svjetske banke iz 2012. godine, stare osobe su jedna od najisključenijih grupa u BiH po svim osnovama. Sem toga, kod starih osoba daleko je manji broj onih koji su uključeni u neku od društvenih aktivnosti nego što je to slučaj kod osoba starosti do 60 godina.

- Posljedice starenja stanovništva utiču i na strukturu savremene porodice i njenu ulogu u društvu. Patrijarhalna porodica sa svojom socijalnozaštitnom funkcijom prema starima gotovo da je iščezla, a savremenu porodicu karakterišu mnogi disfunkcionalni elementi koji slabe porodične veze i odnose među njenim članovima. Kriza sistema socijalne sigurnosti navodi državu da teret odgovornosti za stare sve više prebacuje na porodicu. Međutim, ekonomsko stanje porodice danas ne može odgovoriti na sve potrebe socijalnog zbrinjavanja starih. Materijalno stanje radnosposobnih članova porodice ima značajnu ulogu u ostvarivanju porodične solidarnosti prema starim osobama- navodi Lepir.

U praksi, nivo porodične solidarnosti mjeri se uzajamnom materijalnom pomoći i njegom koja se ostvaruje u krugu srodnika. Njegovanje starih od strane srodnika, ističe naš sagovornik, svedeno je na zadovoljavanje osnovnih potreba starih, a pomoć je uslovljena ekonomskom moći radnoaktivnih članova porodice. Potrebe starih nisu u prioritetu preraspodjele materijalnih dobara u porodici. Povećanje broja starih dovelo je do preispitivanja uloge i značaja koncepta porodične solidarnosti u društvu kao modela na kojem treba da se zasniva društvena odgovornost prema starima. Međutim, iako se uloga porodice znatno promijenila, položaj i socijalna sigurnost starih, posebno u tradicionalističkim društvima kakvo je društvu BiH, i dalje uveliko zavisi od podrške srodnika.

- Zbog svega navedenog, potreba za većom društvenom angažovanošću sistema podrške prema ovoj grupi stanovništva mora biti vidljivija i konkretnija. Izrada i usvajanje formalističkih dokumenata o unaređenju društvenog položaja starih osoba ne vodi ničemu, ukoliko iza toga ne uslijede sistemska rješenja kojima će se kvalitet života starih osoba u BiH značajno poboljšati. Populacija koja je iz godine u godinu sve brojnija ne smije ostati na marginama socijalnog razvoja društva, jer ukoliko „svijet na mladima ostaje", na starima on „opstaje"- zaključio je Ljubo Lepir.