Edukacija stanovništva o procesu objedinjavanja gruntovnice i katastra

"Najveća nejasnoća ljudima je bila gruntovnica jer ne mogu da se pomire s tim da je u zemljišne knjige kao vlasnik upisan neko ko nikada nije živio u tom selu i čijeg prezimena nikada nije bilo u tim krajevima", naveo je sinoć novinarima Perić i dodao da u Semberiji ima zemlje koja se još vodi na begovima i kmetovima, na NDH, sa upisima i sa kraja 19. vijeka.

Uoči završnog predavanja koje je sinoć održano u gradskom Centru za kulturu "Semberija",

Perić je ocijenio da je zainteresovanost mještana bila velika o temama zaštite srpske imovine u Federaciji BiH i procesu izlaganja podataka na javni uvid i upis prava na nepokretnostima, koji je u toku.

"Objedinjavanje zemljišne knjige i katastra daje jedan list nepokretnosti, a prednost za građane kroz postupak izlaganja je i da besplatno ostvaruju sve što se inače u redovnim postupcima plaća, od ostavinske rasprave, sudskog rješenja, diobe parcele ili uplanjenja objekta", istakao je Perić.

On je rekao da su ljudi na ovom području generalno osjetljivi na temu zemlje i međe, te da je tokom vrlo posjećenih predavanja u semberskim selima ponekad nedostajalo mjesta za sve zainteresovane, da je bilo brojnih negodovanja, ali i anegdota, najčešće o mogućnosti upisa imovine jedan kroz dva sa suprugom.

Uoči završnog predavanja u Bijeljini, pomoćnik ministra za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Radovan Grajić rekao je novinarima da je Vlada Srpske reagovala na loša rješenja iz zakona o uknjiženju imovine u Federaciji BiH da bi zaštitila imovinu Srba na tom području.

"Imali smo informacije da su Srbi koji su vlasnici imovine u Federaciji bili izloženi zlostavljanju i manipulacijama koje su stvorile mogućnost da se srpska zemlja daje opštini, firmama ili privatnicima", naveo je Grajić.

Prema njegovim riječima, zbog toga je širom Srpske formirano šest kancelarija u kojima se u prosjeku obradi po 100 ovakvih slučajeva mjesečno, kako bi se onemogućilo otimanje srpske imovine u Federaciji.

Ukazujući na ogroman značaj uređenja zemljišnih knjiga u Republici Srpskoj, Grajić je naveo da se strani investitori ne mogu dovoditi na ničiju zemlju. "Moramo znati čija je zemlja i to je ono što nam u prirodnom razvoju treba, što bi trebalo da je i interes u Federaciji BiH, ali njima to, očigledno, ne treba. NJima treba srpska zemlja koja je zaleđe Republike Srpske", upozorio je Grajić i poručio da se to ne smije dozvoliti.

On navodi da je zakon u Federaciji diskriminišući i da se zloupotrebljava, te da projekat Vlade Republike Srpske za zaštitu srpske imovine ima suštinsku, preventivnu i praktičnu snagu. Grajić je rekao da je 33 odsto srpske imovine gruntovno u Federaciji BiH i zaključio da se ta trećina srpske zemlje mora sačuvati.