Popis iz 2013. uzalud sproveden

Takav zaključak može da bude izvučen nakon zavrzlame koja je nastala kada je Centralna izborna komisija ušla u proces donošenja odgovarajućih odluka za dodjelu mandata u federalnom Domu naroda, instituciji od koje zavisi formiranje kompletne vlasti u tom entitetu, ali i na zajedničkom nivou.

Neki članovi CIK-a smatraju da treba primijeniti popis iz 1991. godine, a drugi da bi trebalo da bude primijenjen onaj iz 2013. godine. Za popis iz 1991. godine su članovi CIK-a Suad Arnautović i Ahmet Šantić, dok su za primjenu rezultata popisa iz 2013. godine Irena Hadžiabdić, Vlado Rogić, Stjepan Mikić i Novak Božičković. Predsjednik CIK-a Branko Petrić rekao je da će se izjasniti prilikom donošenja konačne odluke. Stručnoj službi CIK-a naloženo je da pripremi prijedlog odluke o ovom podzakonskom aktu koja će sadržavati dvije opcije, odnosno varijante u vezi sa oba popisa i o kojem će najprije biti diskutovano na sjednici kolegijuma, a potom će, najvjerovatnije iduće sedmice, biti razmatran na sjednici CIK-a, kada se očekuje konačna odluka.

- Očigledno je da je popis iz 2013. poslužio samo da Bošnjaci pokušaju da se predstave kao većinski vlasnici BiH, a ne da se njegovi rezultati primjenjuju u ekonomskoj i društvenoj sferi - kaže izvor našeg lista blizak CIK-u.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović otvoreno je poručio da će stranke okupljene oko HNS-a insistirati na izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH. Na drugoj strani veliki broj političkih stranaka otvoreno poručuje da ne želi mijenjati Izborni zakon BiH po volji HDZ-a. Može se očekivati da i Ustavni sud BiH donese odluku po apelaciji zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Borjane Krišto koja osporava dio Ustava FBiH koji propisuje da se iz svakog kantona u Dom naroda, ukoliko je iz njega direktno izabran predstavnik konstitutivnog naroda, delegira najmanje jedan delegat iz tog naroda.

Krišto kaže da se u izborni proces ušlo naslijepo, zbog čega je država dovedena u situaciju da ne postoje ustavni i zakonski uslovi za implementaciju izbornih rezultata u potpunosti.

Na pitanje da li bi CIK u slučaju da Ustavni sud BiH donose odluku po njenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava FBiH bile date smjernice koji popis stanovništva da primijeni prilikom popune Doma naroda Parlamenta FBiH, s obzirom na to da su podijeljena mišljenja članova CIK-a, ona je kazala da "CIK u ovom trenutku nema pravo da razmišlja, jer to nije njihov posao".

S druge strane Stranka demokratske akcije poziva CIK da izvrši svoju obavezu i donese odluku o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, poštujući pri tome strogo odredbe Ustava FBiH.

- To podrazumijeva da odluka CIK-a mora poštovati dva ključna principa sadržana u Ustavu FBiH. Prvi je minimalna zastupljenost, koja se odnosi na to da se iz svakog kantona, ukoliko postoji izabran, najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda mora delegirati u Dom naroda FBiH. Drugi ustavni princip je primjena popisa iz 1991. godine - saopšteno je iz SDA.

Kršenje dva ustava

Aner Žuljević iz SDP-a BiH kaže da bi CIK BiH odlukom da raspodijeli mandate u Domu naroda FBiH po popisu iz 2013. godine radio protiv Ustava FBiH i Ustava BiH.

- Nažalost, dešava se ono od čega smo strahovali. CIK pokazuje da nije nezavisno tijelo, nego igračka u rukama nekih stranaka. CIK je izgubio kredibilitet. Oni ne mogu više organizovati izbore u opštini, a kamoli u državi - najavio je Žuljević.