Veliki značaj od obrazovanja odraslih u zatvorima
Zatvorenik iz Niša produžio je svoju zatvorsku kaznu za 15 dana kako bi završio obuku za zavarivača, rekla je novinarima Branislava Knežić, naučni savjetnik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja u Beogradu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ovim primjerom ona je ukazala na značaj obrazovanja odraslih u zatvorima, što je bila tema drugog i završnog dana međunarodne konferencije u Etno-selu "Stanišići" kod Bijeljine na kojoj su predstavljeni rezultati rada evropske elektronske platforme EPALE u BiH.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Izlažući svoj rad "Obrazovanje u zatvoru: Društveni i/ili naučni zaborav", Knežićeva je istakla da sama represija ni uz najstrože kazne ne može slomiti počinioce krivičnih djela, što dokazuje savremena pretrpanost zatvora u svijetu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Naši zakoni usaglašeni su sa evropskim, ali to je samo mrtvo slovo na papiru i tek posljednjih godina imamo početke obrazovanja u zatvoru, prema potrebama zatvorenika i društva, što bi moglo da utiče na smanjenje onih koji nakon što odsluže kaznu ponovo dospiju u zatvor", istakla je Knežićeva, koja je i profesor Filozofskog fakulteta.
Prema njenim riječima, u Srbiji je stopa onih koji ponovo dospiju u zatvor čak 70 odsto.
"Imamo dobre primere i dobre rezultate obučavanja 500 osuđenika za zanimanja koja su deficitarna na tržištu rada - poljoprivreda, zavarivači, sitoštampa i pekarstvo, u tri najveća zatvora u Srbiji - u Nišu, Zabeli i Sremskoj Mitrovici. Osuđenici imaju želju i interesovanje, ali uvek nam za ostvarivanje ovakvih ideja nedostaju sredstva", navela je Knežićeva.
Ona je dodala da, uz obrazovanje, kod osuđenika treba insistirati i na razvoju socijalnih kompetencija nenasilnog ponašanja u odnosima unutar zatvora i u društvu na slobodi, ukazujući na porast krivičnih djela sa elementima nasilja, naročito nasilja u porodici.
"Ne vredi ljudima davati zanate ako se u njihovim stavovima prema porodici i sredini ništa nije promenilo", rekla je Knežićeva.
Prema njenim riječima, nasilje u porodici je u porastu, a žene često od žrtve postaju počinioci krivičnih djela i nakon što im djeca porastu ubijaju nasilnika, partnera ili člana porodice.
"Krajem devedesetih godina u jedinom ženskom zatvoru u Požarevcu bilo je stotinjak žena na izdržavanju zatvorske kazne, a sada ih je više od 200", rekla je Knežićeva, navodeći da žene čine četiri odsto zatvorenika i da, srazmerno, ubijaju češće od muškaraca.
O obrazovanju zatvorenika u sistemu za izvršenje krivičnih sankcija Republike Srpske, sa posebnim osvrtom na Kazneno-popravni zavod Banjaluka, profesor pedagogije i vaspitač u zatvoru Milan Potkonjak govorio je o raskoraku ili praznini između zakonskih okvira i stvarnog stanja u ovoj oblasti.
"U suštini, obrazovanje u zatvorima je dobro regulisano zakonom, ali se u primjeni za sada vrši samo stručno osposobljavanje u okviru radnog angažovanja osuđenika i ostalo je nedorečeno da oni nakon završene obuke i naučenog zanata dobiju i diplomu koja dokazuje tu njihovu stručnu osposobljenost", rekao je Potkonjak novinarima.
Prema njegovim riječima, u banjalučkom zatvoru zatvorenici mogu da se obučavaju za dvadesetak zanimanja kao što su zavarivači, tokari, limari, građevinska operativa, moleri, keramičari, pekari i kuvari.
Siniša Gatarić, zamjenik direktora Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje koja je organizator konferencije, rekao je novinarima da evropska elektronska platforma EPALE ima više od 300 korisnika u BiH.
22° 10°
