Prava lica sa invaliditetom ne smiju biti mrtvo slovo na papiru
Tehnički sekretar Koalicije 13 udruženja osoba sa invaliditetom "Kolosi" Bijeljina Milorad Jović rekao je da je neophodno nosiocima vlasti prenijeti jedinstvenu poruku ovih ljudi o rodnoj ravnopravnosti, prije svega, sa željom da žene sa invaliditetom budu više uključene u društvene aktivnosti.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Jović je Srni rekao da "Kolosi" na ovome rade intenzivno, te da s tim u vezi održavaju različita predavanja sa kojih uvijek ide ovakva i slične poruke jer, napominje, žene sa invaliditetom treba da ostvare svoje pravo na rad i da za taj rad budu plaćene isto kao i muškarci.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Nedavno smo održali i okrugli sto pod nazivom `Rodna ravnopravnost, mladi i obrazovanje vezano za član 24 UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom` sa kojeg smo još jednom jasno rekli, a i nosiocima vlasti i predstavnicima javnih institucija prezentovali probleme sa kojima su suočene osobe sa invaliditetom pri inkluzivnom obrazovanju i da pravo na obrazovanje imaju i mladi i žene koje su u nekom stepenu invalidnosti", rekao je Jović.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
On je istakao da prava lica sa invaliditetom ne smiju ostati mrtvo slovo na papiru. Jović je podsjetio da je BiH 29. jula 2009. godine potpisala Konvenciju UN o pravima osoba sa invaliditetom, a ratifikovala je 12. marta 2010. godine.
Govoreći o značaju člana 24 UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom u vezi sa inkluzivnim obrazovanjem, Jović podsjeća da je sada, nakon održanih seminara i prezentacija ovog člana unutar koalicije, izraženo zadovoljstvo jer postoji bolje shvatanje člana 24. "Jasno je da prije svake akcije zagovaranja ka institucijama sistema mora da postoji jedinstveno razumijevanje tematike, kako unutar korisničke grupe, tako i samih zagovarača.
Zbog toga je bilo neophodno da se prvo unutar koalicija održe prezentacije, što smo i činili, dizajnirane na isti ili sličan način, da se predstavi suština člana 24, svi njegovi aspekti, te značaj za same osobe sa invaliditetom, posebno one mlade", rekao je Jović.
On je istakao da pravo na inkluzivno obrazovanje obuhvata transformaciju u kulturi, politici i praksi u svim formalnim i neformalnim obrazovnim okruženjima kako bi se, napominje, prilagodili različitim zahtjevima i identitetima pojedinih učenika, zajedno sa opredjeljenjem za uklanjanjem prepreka koje ometaju tu mogućnost. Prema riječima predsjednika Humanitarnog udruženja žena "Arta" Radmile Simić, potrebno je jedinstveno razumijevanje člana 24 ove konvencija koji se odnosi na inkluzivno obrazovanje.
"Pravo na inkluzivno obrazovanje se fokusira na puno i efikasno učešće, pristupačnost, pohađanje nastave i postignuće svih učenika, posebno onih koji su, iz različitih razloga, isključeni ili su u opasnosti da budu marginalizovani", rekla je Srni Simićeva.
Jović i Simićeva kažu da je prošle godine u procesu unapređenja položaja osoba sa invaliditetom učinjen značajan korak u gradu Bijeljina kada je na redovnoj sjednici Skupštine grada usvojen Lokalni akcioni plan u oblasti invaliditeta, ali napominju da predstoji još mnogo posla da bi njihov život bio zaista ravnopravan u ovoj lokalnoj zajednici.











