Najugroženijima više novca

Sistem socijalne zaštite obuhvata penzije, naknade za boračke kategorije, socijalnu pomoć, dječiju zaštitu i druga izdvajanja, a dosadašnje analize pokazale su da je postojeći sistem nedovoljno razvijen.

Takva situacija je dovela do toga da se socijalne naknade isplaćuju korisnicima na osnovu statusa u društvu, a ne na osnovu stvarnih potreba, što bi trebalo da bude promijenjeno u narednom periodu tako da potrebe korisnike budu osnov za ostvarivanje prava.

Planirana reforma sistema socijalne zaštite uvrštena je u Nacrt programa ekonomskih reformi Vlade Srpske od 2019. do 2021. godine. U tom dokumentu je istaknuto da je trenutni sistem socijalne zaštite posljedica lošeg "ciljanja" socijalnih davanja, zbog čega se korisnici koji imaju veće potrebe veoma često žale da naknade nisu dovoljne da podmire njihove potrebe. Ključne mjere Vlade RS će, kako proizilazi iz plana, biti usmjerene na poboljšanje "ciljanja" socijalnih davanja.

- Cilj je da se socijalne naknade zasnuju na potrebama, a ne na statusu i pripadnosti pojedinoj kategoriji društva. Na taj način moguće je unaprijediti sistem i povećati naknade korisnicima. Time bi sistem socijalnih davanja postao efikasniji i efektivniji - navedeno je u dokumentu.

Da je sistem socijalne zaštite odavno zreo za izmjene potvrđuju i u udruženjima koja okupljaju članove koji ostvaruju pravo na naknade iz ove oblasti.

Predsjednik Udruženja za pomoć djeci i omladini sa posebnim potrebama "Sunce" u Palama Milenko Vujinović kaže za "Glas Srpske" da je neophodno mijenjati i sistem socijalnih usluga.

- Novčane naknade jesu jedan vid zaštite i značajne su za one koji ih primaju, ali bi još značajnije bilo uspostaviti bolji sistem socijalnih usluga. Mnogo toga što je navedeno u zakonu nemoguće je sprovesti u praksi. Morao bi se naš glas mnogo glasnije čuti prilikom donošenja tih pravilnika i zakona, jer kada bi sistem uredili na osnovu stvarnih potreba korisnika sigurno bi život mnogih bio lakši - rekao je Vujinović.

Predsjednik Udruženja penzionera RS Rade Rakulj kaže za "Glas Srpske" da je već godinama evidentno da se socijalne naknade ne dodjeljuju na osnovu stvarnih potreba.

- Reforma socijalnog sistema je poželjna i potrebna. Mnogo je anomalija u našem društvu. Napravili smo u prošlosti loša rješenja i nismo na vrijeme "uvjeravali" radnike da će što duže budu radili i više izdvajali imati veću penziju. Sada pokušavamo ispravljati "krive Drine". Propusta ima i sa penzionisanjem boraca i sve se to odražava i na novčana izdvajanja za sve nas - rekao je Rakulj.

Da su programi socijalne zaštite koje primjenjuju Srpska i BiH neefikasni, potvrdila je i studija "Socijalni transferi u BiH - šta siromašni građani imaju od njih" koju je prije dvije godine izradio Centar za istraživanje i studije "Gea" iz Banjaluke. U tom dokumentu navedeno je da iznos svih socijalnih transfera, koji obuhvataju penzije, naknade za boračke kategorije, socijalnu pomoć, civilne invalide, dječiju zaštitu i druga izdvajanja, godišnje u BiH prelazi četiri milijarde maraka. Međutim, studija je pokazala da samo nešto više od 15 odsto tog novca dobija najsiromašnija petina stanovništva, dok više od 25 odsto odlazi u ruke najbogatije petine.

BudžetU budžetu RS za tekuću godinu 54,43 odsto planiranih rashoda odnosi se na sistem socijalne zaštite. Najviše novca u tom segmentu, 1,04 milijarde maraka, odnosi se na penzije, dok je skoro 160 miliona KM planirano za invalidnine. Nešto manje od 60 miliona KM planirano je za zdravstveno osiguranje nezaposlenih, a 56,6 miliona KM za borački dodatak. Za sufinansiranje prava na novčanu pomoć i prava na dodatak za pomoć i njegu drugog lica predviđeno je 22 miliona, a za rješavanje probleme izbjeglica i raseljenih nešto manje od devet miliona KM. Za materinski dodatak za nezaposlene majke budžetom je planirano osam miliona KM.