Ubuduće će kišni dani biti kišovitiji

Analizirajući količinu kiše i snega koji su pali u periodu između 1999. i 2014. godine, na osnovu podataka prikupljenih iz 185 meteoroloških stanica širom sveta, istraživači su otkrili da 12 najvlažnijih dana pokrije polovinu ukupnih godišnjih padavina.

REGION I SVIJET

U proseku, na bilo kom mestu na svetu, bio to grad, selo ili divljina, u jednom danu padne kiše koliko za ostalih 30 dana, te je tako tim iz Američkog nacionalnog centra za atmosferska istraživanja i došao do ove računice.

Šesnaest godina, koliko je obuhvatilo istraživanje, smatra se dovoljno dugim periodom da kratkotrajne klimatske promene poput globalnog atmosfersko-okeanskog fenomena El Ninjo, koji se javljaju u nepravilnim intervalima, ne utiču na verodostojnost rezultata.

Međutim, na osnovu 36 klimatskih modela, istraživači su takođe predvideli da će do kraja 21. veka, usled povećanja efekta staklene bašte, ovaj broj biti još manji.

Naime, predviđa se da će zbog povećanja temperature atmosfere za polovinu ukupnih godišnjih padavina biti dovoljno svega 11 dana.

Raspored padavina biće još neujednačeniji, a ovu promenu uglavnom će najviše osetiti poljoprivrednici, s obzirom na to ,da većini poljoprivrednih kultura više odgovara ravnomernije raspoređena količina kiše.

Poznato je da su padavine oduvek bile nestalne, nekim danima ih je mnogo dok ih nekim drugim nema uopšte, međutim, ukoliko se neujednačenost bude povećavala, to bi onda moglo da dovede do brojnih problema - poput nižeg prinosa glavnih useva ili učestalijih poplava, kao i do dugotrajnijih perioda suše.

Prateći ritam padavina, u svom radu objavljenom u novembru ove godine u časopisu Geophysical Research Letters, a koji je preneo Science, autorka istraživanja, Andželin Pendegras, zaključuje da će se u budućnosti glavna promena ogledati u tome što će „kišni dani da budu još kišovitiji".