Za četiri godine režije skočile i do 40 maraka

Nakon raznih poskupljenja prethodnih godina, znatno su porasli i troškovi stanovanja prosječne porodice u Banjaluci, zbog čega se mnogi domaćini hvataju za glavu kada stignu računi na kućnu adresu.

Po pričama građana, mnogi od njih za smeće, vodu, struju, grijanje, internet, kablovsku televiziju i telefon moraju izdvojiti nekoliko desetina maraka više nego 2014. godine.

- Strašno je da su nam računi porasli za čak 40 maraka. Najveća stavka je gradsko grijanje pošto sada imamo obavezu svakog mjeseca da plaćamo fiksni iznos od 20 KM, jer imamo kalorimetar. Paket internet i kablovska svake godine poskupi za koju marku, kao i održavanje stubišta u zgradi - negoduje Milana, koja sa mužem i dvoje djece živi u stanu površine šezdeset kvadrata.

Banjalučani strahuju i od najava da bi iduće godine mogla biti još veća cijena vode i odvoza smeća, posebno jer je jedno poskupljenje ovih komunalija već bilo prije tri godine.

Analiza Pokreta potrošača koju su oni uradili upravo prije četiri godine pokazala je da prosječna porodica, koja živi u stanu od 80 kvadrata, svakog mjeseca izdvoji oko 300 maraka za plaćanje komunalnih usluga, i naglašavaju da je evidentno da su troškovi od tada porasli.Najveći su troškovi grijanja, koju za analiziranu kvadraturu iznose čak 130 KM, a slijedi račun za struju sa 65 maraka.

- U troškovima stanovanja najveća stavka je grijanje koja čini čak 40 odsto ukupnih režija. Očekivali smo da će, izgradnjom nove Toplane, doći do značajnog smanjenja cijene, jer je rečeno da prelazimo na jefitniji energent. Međutim veće račune su sada dobili čak i oni koji se griju na kalorimetar i to bez obzira kolikopotroše toplotne energije jer im je uveden fiksni deo za plaćanje - rekao je Dragovan Petrović iz Pokreta.

Mala platežna moć

Dragovan Petrović iz Pokreta potrošača ocijenio je da nema osnova za dalje poskupljenje komunalija u Banjaluci, a koje je sve izvjesnije iduće godine na računima za vodu i smeće.

- Realna platežna moć građana nije povećana ni u kom smislu, jer se iznos prosječne plate zloupotrebljava. Sabiraju se primanja u finansijskom i javnom sektoru, pa onda dobijemo da građani u prosjeku primaju 800 KM platu, a ne 400- 500 maraka, koliki je u stvari budžet mnogih porodica - ističe on.