Krenula sjetva rasada u semberskim plastenicima
Iako je snijeg zatrpao plastenike, a temperature se spuštaju ispod nule, semberski povrtari koji proizvode rano povrće u toplim plastenicima, počeli su sjetvu rasada. Uglavnom siju krastavac, a za par dana uslijediće sjetva i drugog povrća. Proizvodnja kvalitetnog rasada je temelj uspješnog gajenja povrća i ovoj proizvodnji posvećuju veliku pažnju.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Za ranu proizvodnju povrća, Rajo Kojić iz semberskog sela Crnjelovo, planira da proizvede oko 80.000 sadnica različitih kultura. Prvi usjev je krastavac. Sjetva je završena i krajem februara 17.500 sadnica rasadiće u tople plastenike. Rana proizvodnja povrća je skupa, zbog troškova grijanja, ali je ipak najisplativija.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- U toku klijanja treba da bude neprekidno između 25 i27 stepeni. To ječetiri dana, peti već niče, zatim smanjujemo na 17 stepeni, dnevna 20. To su najoptimalnije temperature za rast krastavca - priča Rajo Kojić, povrtlar iz Crnjelova.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Tokom godine u plastenicima se smjenjuju po dva usjeva, tako da osim rane, imaju i kasnu proizvodnju koje su znatno isplativije od sezonske. Na otvorenom polju ne proizvode povrće.
- Sigurnost je veća, na otvorenom je teže kontrolisati vremenske uslove, a veći su i prinosi u plasteničkoj zatvorenoj proizvodnji nego na otvorenim površinama - dodaje Kojić.
Svoje proizvode prodaje na pijaci. Kaže, tako mu odgovara. Prvu berbu ima krajem marta, a posljednju krajem novembra. S obzirom da ne sarađuje sa prerađivačima, na proizvedeno povrće ne ostvaruje podsticaj.
Svoju računicu su našli prodajom na pijaci gdje je cijena veća od one koju nude prerađivači. Plastenička proizvodnja je skupa, kaže Kojić. Za 4.200 m2 plastenika koji su u sistemu grijanja, godišnje potroši oko 120 tona uglja. Uprkos velikim troškovima ovakav način proizvodnje se isplati.
22° 10°
