EU je osmislila Akcioni plan njenog sprovođenja, koji je predviđao krupne reforme u šest ključnih oblasti - vladavini prava, bezbjednosti i migracijama, podršku socio-ekonomskom napretku, boljem transportnom povezivanju, digitalnoj agendi, te pomirenju i dobrosusjedskim odnosima. U međuvremenu, BiH nije uspjela ni odgovoriti na upitnik Evropske komisije, a kamoli postići napredak u strukturisanom dijalogu o pravosuđu i poboljšanju rada sudova i tužilaštava, Reformskoj agendi, reformi javne uprave, saobraćajnim koridorima i brojnim drugim oblastima.

O BiH bi se trebalo govoriti na narednom samitu EU u martu, ali s obzirom na to da nema vidljivog napretka, pitanje je da li će biti materijala da se o BiH raspravlja. Osim toga, EU će na narednom samitu biti preokupirana izlaskom Velike Britanije iz EU, a što se tiče Balkana, ako se i bude bavila našim regionom, pitanje broj jedan će biti dijalog Beograda i Prištine.

Admir Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, kaže da građani zapadnog Balkana od strategije Evropske komisije još nisu osjetili bilo kakve promjene u svakodnevnom životu.

"Dokument sam po sebi je bio ohrabrujući jer je imao dugu listu odličnih ideja, od vladavine prava do smanjenja broja žrtava na, u odnosu na prosjek EU, vrlo opasnim zapadnobalkanskim cestama. Sve je to važno i dobro za građane regiona, ali je zanimljivo da se u javnosti jako malo govori i zna o napretku Evropske komisije u osmišljavanju kako da te ideje iz dokumenta sprovede u praksi", rekao je Ćerimagić.

Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, kaže da jedino zahvaljujući novinarima koji prate proces pristupanja BiH EU postoji kakva-takva informacija o ovoj strategiji.

"Da nije njih, ne bismo imali pojma o čemu je riječ. Ko još govori o toj strategiji? Političke elite su zaokupljene uglavnom verbalnim žestokim sukobima u regiji, međusobnim vrijeđanjem, napadanjem, obični građani izloženi su njihovoj unakrsnoj vatri i paljbi i okrenuti jednoj drugoj strategiji - odlasku u zemlje EU", kaže ona.

Navodi da je Brisel zemlje zapadnog Balkana ozbiljno upozorio da se pozabave rješavanjem svih bilateralnih sporova.

"Protekla godina je, čini mi se, te odnose pogoršala. Vidimo na kojem nivou su odnosi između Beograda i Prištine, dijalog je zaustavljen, a nagovještaj promjene zaleđenih odnosa se ne vidi. Nemamo utisak da se ulaže napor u rješavanje graničnih sporova, koji su obuhvaćeni strategijom. Principijelni stav o tome da evropski lideri na evropskom putu imaju strateški interes da se zalažu, a ne odmažu težnje njihovih susjeda, čini mi se ostao je mrtvo slovo na papiru", kaže ona.

Jedna od ključnih poruka strategije EU je da se lideri u BiH, ali i u regionu ne smiju vraćati konfliktima. Kada je riječ o BiH, istaknuto je da je na začelju u Balkanu po pitanju EU integracija, ali da je u međuvremenu ipak napravila određene pomake.

"Pristupanje EU je izbor za koji je potreban politički i društveni konsenzus. Ne smije biti nedorečenosti od strane lidera gdje zapadni Balkan pripada i smjera u kojem treba da ide. To je neophodno kako bi bila osigurana podrška vlastitih građana i građana EU i mora biti uključeno u komunikaciju lidera s građanima", navedeno je u strategiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.