BiH ponovo rangirana među najsiromašnije zemlje svijeta
Bosna i Hercegovina je, prema statistikama World's Richest Countries, na 96. mjestu u svijetu kada je riječ o bruto društvenom proizvodu (BDP) po stanovniku.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
BiH, sa 13.513 dolara po stanovniku je u nešto nezahvalnijem položaju od Srbije koja je na 85. mjestu sa 16.090 dolara po stanovniku, a u nešto povoljnijem položaju od Albanije koja je na 100. mjestu sa 13.330 dolara po stanovniku.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ekonomski stručnjak Izudin Kešetović ocijenio je zaKlix.ba da društvo u Bosni i Hercegovini, uprkos prirodnim bogatstvima, postaje siromašno i nejednako.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- Bosna i Hercegovina je predemokratsko i pretpolitičko društvo. Dva su ključna ograničenja: jedno je vezano za institucionalni kapacitet političkog sistema koji ne može da produkuje neophodan rast za države u razvoju, a drugo je što sa stanovišta razvoja ne može nadomjestiti sve nedostatke pa ni institucionalni kapacitet političkog sistema. Kod nas blizu 50 odsto BDP ide u javni sektor - kazao je profesor Kešetović.
Napomenuo je da se politički akteri bore da ovladaju ukupnim društvenim bogatstvom budžeta i fondova, a ne da to bogatstvo stave u funkciju potreba koje su dosta veće.
- Iz toga proizlazi nizak nivo bruto društvenog dohotka, niske stope rasta (moraju biti oko 10 odsto) i stepen zaduženosti. BiH je prezadužena sa stanovišta niskog dohotka. Nije isto biti zadužen kad si siromašan i kad si bogat - kategoričan je profesor Kešetović.
Dodao je da niko ne zna kolike su dubioze u javnom sektoru i što je još gore - niko se tim ne bavi.
- Bosna i Hercegovina jeste bogata resursima, ali te resurse treba staviti u funkciju i srušiti ortačku ekonomiju i južnoamerički pljačkaški model koji je na snazi - rekao je profesor Izudin Kešetović, dodavši da to nije u interesu tvorcima društvenog beznađa.
Dodao je kako je jedina sreća u nesreći to što se otvorilo tržište radne snage.
- U kontaktu sam s običnim ljudima koji idu u Sloveniju ili Hrvatsku kako bi nadomjestili svoje budžete ili u druge evropske države kako bi ostali trajno - rekao je profesor Kešetović.
Napomenuo je da je BDP na principu potrošnje, a ne produkcije.
- BDP proističe iz obračuna novčanih tokova, a to je trgovinski bilans i svi prilivi. Ja samo vidim stopu rasta na način da nam šalju novac iz inostranstva. Ne vidim iz postojećih sektora. Ne postoje sektorske politike. Određene industrije su u potpunosti izgubljene - zaključio je profesor Izudin Kešetović.
21° 10°
