Obuka bijeljinskih farmera o uzgoju teladi i ishrani muznih krava

Obuka je održana u organizaciji Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministartvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, u okviru Projekta razvoja tržišne poljoprivrede "Farma dva" koji sprovodi USAID.

Mile Novaković iz ovog resora rekao je novinarima da je akcenat bio na upotrebi silaže lucerke za kvalitetnu ishranu muznih krava, navodeći da je na području Semberije moguće obezbijediti četiri do pet otkosa lucerke godišnje.

Univerzitetski profesor iz Zagreba Darko Grbeša, koji predaje predmete o ishrani životinja, nazvao je lucerku kraljicom krmnog bilja i pozvao semberske farmere da u ishrani krava naglasak stave na silažu lucerke, potom sirka, a manje na silažu kukuruza koja je sada najzastupljenija na ovom proizvodnom području. Govoreći o uzgoju teladi, on je istakao da kolostrum koji piju prvog dana rođenja određuje buduće zdravlje i mliječnost krave, te ukazao na važnost ishrane teleta do dva mjeseca starosti.

U razgovoru sa novinarima, Grbeša je rekao da se u EU sve više okreću ka tome da seljak proizvodi i prodaje mlijeko na svom pragu, bez posrednika, jer najviše zarade na mlijeku uzmu trgovački lanci.

"Ide se i na ekološku proizvodnju mlijeka na pašnjacima, jer paša je izuzetno bogata sa omega tri masnim kiselinama koje su zdrave za srce, a, inače, se mliječni proizvodi optužuju da su uzročnici kardiovaskularnih bolesti. Mlijeko od krava na paši je izuzetno zdravo", poručio je on.

Prema riječima Grbeše, praksa u EU je da se farmeri udružuju i imaju zajedničku mljekaru i skupu mehanizaciju, jer na taj način pojeftinjuju proizvodnju, što kod nas nije praksa.

On kaže da jeste teoretičar, ali i da već pet godina obilazi farme u BiH i savjetuje proizvođače, te da kao ekspert poručuje onima koji odlučuju da pomognu farmerima koji bez pomoći države ne mogu opstati u proizvodnji mlijeka.

"Mora se pomoći srednje velikim farmerima da opstanu i postanu veliki, a malima kroz socijalne fondove pomoći da se penzionišu, napuste zemlju koju obrađuju i ustupe je većim proizvođačima, jer je elementarni razlog nepovećanja proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, kao i u Republici Srpskoj što srednje veliki farmeri nemaju dovoljno zemlje", rekao je Grbeša.

Prema njegovim riječima, uz zemlju, domaćim farmerima nedostaje i znanja i tu im država mora pomoći kroz savjetodavne službe i besplatne analize. "To je jedan oblik skrivenih podsticaja, a sa probližavanjem EU moraćete smanjivati direktne podsticaje farmerima i jedino im možete pomoći kroz indirektne mjere", istakao je Grbeša.

On kaže da je praksa u EU u ovoj oblasti puno drugačija i da se pažnja posvećuje ne toliko na povećanje proizvodnje mlijeka, već farmeri imaju dodatna opterećenja da moraju misliti o dobrobiti životinja i sve više brinuti o ekologiji.

"Gleda se koliko krave proizvode stakleničkih plinova, jer nakon saobraćaja i industrije najveći zagađivač i uzročnik globalnog zagrijavanja je proizvodnja plinova iz goveda u koje se ubrajaju i mliječne krave", naveo je Grbeša.

Prema njegovim riječima, to se može rješavati na razne načine, ali problem je što to ide o trošku farmera i poskupljuje proizvodnju, a ne vraća se proizvođačima kroz podsticaje ili veću cijenu mlijeka.