Bijeljina: Vatrogasci dobijaju dom vrijedan šest miliona maraka

Za ovu investiciju kupljen je plac, površine jednog hektara kod zaobilaznice za Veliku Obarsku. Novac za izgradnju obezbijeđen je u budžetu grada.

Lokacija na kojoj su bijeljinski vatrgasci već nekoliko decenija smješteni, u Majevičkoj ulici u centru grada, je vrlo atraktivna pa u lokalnoj upravi vjeruju da će je ubrzo prodati.

Nekada dobrovoljno vatrogasno društvo, danas Teritorijalna vatrogasna jedinica, 133 godine radi u istoj zgradi.

U istoriji Bijeljine zabilježeno je da je na inicijativu građana vatrogasno društvo osnovao 1886. godine Francuz, koji je bio komesar pri tadašnjem bijeljinskom srezu, a prvi komadant bio je Petar Moskva.

Tadašnji dobrovoljci imali su na raspolaganju jednu ručnu vatrogasnu pumpu i crijeva za gašenje požara, a godine 1890. nabavljene su dvije prevozne vatrogasne pumpe i rezervoar za vodu od 500 litara.

Uporedo sa Bijeljinom razvijala se i Vatrogasna jedinica. Danas je sa vatrogasnim vozilima različitih namena, zaštitnom opremom i drugim sredstvima za efikasno djelovanje, najopremljenija u Srpskoj.

- U protekle tri godine u opremanje ove službe uloženo je oko tri miliona maraka. Nabavljeno je 19 različitih vatrogasnih vozila, ali i druga vatrogasna zaštitna oprema. Imamo 56 obučenih vatrogasaca, 36 u Bijeljini i 20 u Janji, spremnih da se uhvate u koštac sa bilo kakvom vatrenom stihijom - kaže Mile Spasojević, komandir Profesionalne vatrogasne jedinice Bijeljina.

Kaže da do kraju godine planiraju da do kraja godine kupe i ljestve od 32 metra za spasavanje od požara do desetog sprata.

Mlađan Vasić, koji ima 36 staža u vatrogastvu, navodi da su hrabrost, humanost i požrtvovanje osobine vatrogasaca.

- Danas je mnogo lakše gasiti požare nego nekada. Potrebno je znanja i fizičke spremnosti ali kad se voli, nijedan posao nije težak. Preporučio bih mladim ljudima da se bave ovim pozivom - kaže Vasić.

Teritorijalna vatrogasna jedinici u Bijeljini u prosjeku ima 300 intervencija godišnje.

Samo u prošloj godini zabilježeno je 480 intervencija, što je rekord u istoriji semberskog vatrogastva.

Ljudski nemar, električne instalacije, neispravni dimnjaci, udari groma, bili su najčešći uzroci požara.

Povećava se i broj požara na otvorenom, naročito u sezoni poljoprivrednih radova.

Najopasnije spaljivanje korova

Nekontrolisano spaljivanje korova i ostavljanje neugašene vatre bez nadzora pri uređenju poljoprivrednih imanja česti su uzroci požara, a posebnu opasnost predstavlja nekontrolisano spaljivanje gorivog materijala u blizini šumskih kompleksa i zasada.

Zbog toga bijeljinski vatrogasci upozoravaju građane da budu pažljivi. Zahvaljujući njihovim apelima broj požara sa smrtnim ishodom se iz godine u godinu smanjuje.