Šta koči početak gradnje Drinskog nasipa?

Razlog je nezadovoljstvo mještana naselja koja imaju zemlju uz trasu kojom je projektovan nasip. Sve ponuđene opcije, zamjena zemljišta i viša cijena nisu prihvaćene, a u realizaciju projekta ne može se krenuti dok se ne postigne potpuna saglasnost, što je jedan od uslova Svjetske banke.

U određivanju trase i izradi projekta Drinskog nasipa učestvovao je veliki broj stručnjaka koji kažu da su odredili idealnu trasu na zemljištu koje je geološki sposobno da izdrži sva opterećenja ali i ekonomski zadovolji i svojom cijenom opravdava to što štiti u branjenoj strani. Ukoliko bi se uradila odstupanja po želji mještana to bi ubrzo pokazalo potpunu neopravdanost.

- Sama trasa nasipa bi se gradila po nekim zemljištima koja nisu geološki stabilna i tako bivremenom to područje iza nasipa izuzetno poskupilo nasip i dovelo bi do njegove nesigurnosti, mogućnosti pucanja nasipa odnosno prodora velikih voda - izjavio je Dejan Hrkalović projektant u Zavodu za vodoprivredu.

Projekat Drinskog nasipša usaglašen je sa stručnim službama u Srbiji gdje je već počela izgradnja desnog nasipa.Hrkalović dodaje da se i u Srbiji vode istim princima i da suusaglašeni nivoi zaštite, te da bibilo kakvo pomjeranje nasipa kakoritu rijeke Drinedodatno izdignulonivo rijeke Drine i time ugrozilo sigurnost već postojećih objekata.

Grad Bijeljina ponudio je vlasnicima zemlje i veću cijenu, pa bi umjesto dvije marke platili četiri po metru kvadratnom. To je možda i precijenjeno, ali sve sa ciljem da se što prije krene u realizaciju ovog projekta.-Svjetska banka traći da se svi slože da plan preseljenja bude bez utvrđivanja opšteg interesa, bez eksproprijacijei udogovoru samještanima. Vidjećemo šta će od toga biti - istakao je gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić.

Iako smatraju da je izgradnja nasipa neophodna, mještani traže promjenu trase, a mnogi ističu da će im se oduzeti najplodnija zemlja. Mnogi kažu da se politika nije umiješala, ovaj posao bi davno bio završen, i da u suštini niko ne bi trebalo da bude oštećen.

Izgradnjom Drinskog nasipa bilo bi zaštićeno oko 16 odsto područja grada Bijeljina te bi bile izbjegnute štete koje na godišnjem nivou u poljoprivredi, stambenim i privrednim objektima iznose i do 15 miliona maraka.