Migranti iz Grčke kreću ka BiH

BiH je, za većinu pristiglih migranata iz visokorizičnih zemalja, bila samo tranzitno područje na putu ka krajnjem cilju, odnosno EU, ali je dobar dio njih ostao na području Unsko-sanskog kantona u prihvatilištima koja su opremljena za njihov smještaj, a svaki dan službe bilježe prilih novih migranata koji na sve načine pokušavaju da uđu u Hrvatsku.

Situacija bi se mogla dodatno zakomplikovati u idućim mjesecima jer su se stotine migranata iz raznih dijelova Grčke okupile ispred kampa blizu Soluna i planiraju da pješke krenu preko granica balkanskih zemalja u potrazi za azilom u Evropi. Kažu da odgovaraju na anonimni poziv koji je stigao preko društvenih mreža da dođu do granice sa Sjevernom Makedonijom, pokušaju da probiju tu granicu i ponovo krenu balkanskom rutom, koja je zatvorena 2016. godine.

U BiH je lani ušlo oko 25.000 migranata, a najteže stanje je i dalje u Unsko-sanskom kantonu. Gradske vlasti u Bihaću u četvrtak uveče zatražile su potpuno zatvaranje istočne granice BiH i zabranu transporta migranata kroz BiH prema tom kantonu, posebno željezničkim saobraćajem. Zatraženo je da sa nadležnima u Hrvatskoj budu pokrenute aktivnosti u vezi sa postupcima tamošnjih graničara koji vraćaju migrante u kanton na nelegalan način.

Kantonalna policija je čak u četvrtak kasno uveče nadomak Bosanske Krupe dočekala voz sa 140 migranata, koji je krenuo iz Sarajeva, jer je maksimalni broj migranata u tom kantonu odavno premašen.

Aktuelnu situaciju i najave o novom migrantskom talasu koji prijeti da zapljusne BiH prate i u Republici Srpskoj, gdje svakodnevno evidentiraju određeni broj migranata.

Predsjedavajući Koordinacionog tijela za praćenje kretanja ilegalnih migranata preko teritorije Srpske Darko Ćulum kaže za "Glas Srpske" da su za tri mjeseca evidentirali oko 2.000 migranata, što je za sedam puta više nego u istom periodu prošle godine. Radi se mahom o ekonomskim migrantima, ali ima i onih iz područja koja su zahvaćena ratom.

- Najviše ih je u Unsko-sanskom kantonu, gdje su uzurpirali životni prostor građana i gdje je zabilježeno oko 900 bezbjednosnih događaja. Policija u Republici Srpskoj ima zaduženja kada su u pitanju migranti i ne dozvoljavamo da se kreću bez nadzora, a pružamo pomoć Graničnoj policiji BiH u zaštiti granice sa 50 službenika. U stalnom sam kontaktu sa njima i, ako bude potrebe, spremni smo da jačamo broj policajaca koji bi im pomagali - rekao je Ćulum, koji je i direktor Policije Republike Srpske.

Hrvatska, kaže, sve bolje kontroliše svoju granicu, tako da je migrantima teško da izađu iz BiH, a problem je to što migranti nesmetano dolaze do BiH - iz Grčke, Makedonije, Albanije, Bugarske, Srbije i Crne Gore.

Oko 85 odsto njih dolazi iz Srbije, a ostatak iz Grne Gore, a Ćulum kaže da podaci pokazuju da se ulaz iz Srbije pomjera prema jugu jer vjerovatno i migranti žele da u južnom dijelu uđu u Hrvatsku koji nije toliko čuvan, za razliku od granice sa tom zemljom na području Unsko-sanskog kantona.

- Mislim da će i koordinaciono tijelo koje postoji na nivou BiH tražiti od Predsjedništva BiH da se, ako dođe do kritične situacije, i vojska uključi da pomogne - rekao je Ćulum.

Kod migranata je, kaže, sve vidljivije agresivno ponašanje iz razloga što nisu ostvarili ključni cilj, a to je da se domognu EU. Njih oko 95 odsto je i dalje bez ličnih dokumenata, što je bio izgovor i tužilaštvima da rade na krivičnim djelima koja počine migranti, ali je od njih zatraženo da rade na tim predmetima kako bi pokazali i ostalim migrantima šta ih čeka ako se odluče za prestupništvo.

Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić nedavno je rekao da su lani, uprkos poteškoćama i nedostatku kapaciteta, dobro odradili svoj dio posla kada je migrantski talas bio na vrhuncu. Ocijenio je da su hladno vrijeme i generalno loši vremenski uslovi bili ključan razlog zbog kojeg početkom godine nije bilo većeg priliva novih migranata. On je tada saopštio da operativni podaci govore da će se kriza nastaviti, ali nije mogao da precizira u kojem obimu.