Broj registovanih poljoprivrednika u Semberiji rapidno opada

Bore sa nelojalnom konkurencijom iz uvoza, brinu o vremenskim prilikama, prinuđeni su da ispunjavaju najstrožije agrotehničke mjere - na koncu, za svoje proizvode nemaju osiguran plasman. I to sve, kako kažu, uz nedovoljne subvencije.

Posljednji su dani sjetve krompira. Na imanju Mladena Lazića koristi se svaki trenutak kako bi posao na vrijeme završili.

"Sjetveni rokovi ističu, do 15. aprila može da se sadi krompir, poslije toga sve je uzalud", kazao je Lazić.

Lazić je jedan od najvećih povrtlara u BiH. Sa 15 zaposlenih zasadio je 30 hektara imanja. Zasađena je paprika, paradajz, krastavac, mrkva, rotkva.

U toku je berba krastavaca, koji su ove godine jako dobro rodili, potom slijedi berba paradajza i paprika, a semberski poljoprivrednici nadaju se jednako dobrom prinosu.

Kada dobro rodi, uslijede druge brige, gdje prodati povrće. Zbog toga, kaže naš sagovornik sadi samo povrće za koje ima dogovoren plasman.

"Domaći lanci marketa uzimaju samo ono što dogovore ili što nedostaje trenutno na tržištu, tako da nemamo sigurnu prodaju ili recimo kontuiranu prodaju u lacima marketa", ispričao nam je Lazić.

Poljoprivredni proizvođači se najrijeđe odlučuju za proizvodnju povrća. U cijeloj Semberiji zasije se nešto više od 30 hiljada hektara. Osamdeset posto površine zasađeno je kukuruzom.

"Ove godine je došlo do povećanja zato što je smanjena proizvodnja pšenice. Na teret pšenice je došlo do povećanja sjetvenih površina kukuruza. Uvozi se pšenica, ide se na ucjenjivanje naših poljoprivrednih proizvođača nudi se cijena koja je ispod cijene poljoprivredne proizvodnje", izjavio je Mladen Savić, načelnik odjeljenja za poljoprivredu u Gradu Bijeljini.

Zbog svega poljoprivrednici od Ministarstva spoljene trgovine i ekonomskih odnosa BiH traže da se zaštiti domaća proizvodnja, i to kontrolisanim uvozom. No, kako kažu, bezuspješno.

"Jedan hektar, kada ispoštujemo sve agrotehničke mjere moramo 3.800 KM da uložimo, za jedan hektar-deset dunuma. Tu dobijemo negdje četiri tone, 1.200 KM po sadašnjoj cijeni. Mi smo u totalnoj dubiozi i haosu", kazao je Savo Bajaklić, poljoprivredni proizvođač.

Nisu poljoprivrednici zadovoljni ni subvencijama, procedurama za dobijanje regresiranog goriva. Nezadovoljni su i odnosom lokalne, republičke i državne vlasti prema, kako kažu žitnici Republike Srpske i BiH.