Romi u plastenicima uzgajaju organsko voće i povrće
U Bijeljini živi oko 1.000 Roma, a prema podacima Udruženja građana za promociju obrazovanja Roma “Otaharin” i Udruženja žena “Romkinja” zaposleno je svega 0,5 odsto pripadnika ove nacionalne manjine.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kako bi se poboljšao njihov položaj, osnovano je socijalno preduzeće "Agro-plan" u kojem prednost pri zapošljavanju imaju upravo pripadnici marginalizovanih društvenih grupa.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Posredstvom ovog preduzeća na plasteničkoj proizvodnji povrća zaposleno je desetak pripadnika romske nacionalnosti.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Oko 200 romskih porodica u Bijeljini suočava se sa brojnim problemima, a najveći je nezaposlenost. Većina Roma izdržava se prikupljanjem sekundarnih sirovina i otpada i prošenjem.
Budući da istraživanja pokazuju da je stopa zaposlenosti Roma jako niska i nema tendenciju rasta, Udruženje građana "Otaharin" osnovalo je u okviru projekta "Ekonomsko osnaživanje žena kroz plasteničku proizvodnju", a koji je finansiran od strane GIZ-a, preduzeće "Agro-plan".
Cilj je bio da se na ovaj način obezbijedi zaposlenje pripadnicima romske zajednice, koja je jedna od najvećih upravo u Bijeljini, istakao je izvršni direktor ove nevladine organizacije Dragan Joković.
- Socijalno preduzeće "Agro-plan" najprije je organizovalo obuku za pripadnike ranjivih grupa društva, Roma, osoba s invaliditetom, žrtve nasilje i drugi koji nemaju radno iskustvo, radi njihovog lakšeg uključivanja na formalno tržište rada i zapošljavanja. Obuku za obavljanje plasteničke proizvodnje prošlo je više od 20 osoba, a stalno zaposlenje dobile su četiri osobe, tri žene i jedan muškarac, koji su pripadnici romske nacionalne manjine - rekao je Joković.
Dodaje da je osnovna djelatnost preduzeća organska proizvodnja voća i povrća u plasteniku i malim djelom na otvorenom polju.
- Prostor koji preduzeće koristi za prozvodnju povrća na deset godina dodjelio nam je Grad Bijeljina. Na toj lokaciji se nalazi i objekat nekadašnje osnovne škole koji je renoviran tako da se koristi za prezentacije i poslovne i kao skladišni prostor. U toku su pregovori sa sertifikacionom kućom za izdavanje OK sertifikata za organsku proizvodnju - kaže Joković.
Godišnje se u dva plastenika, površine 1.000 metara kvadratnih, proizvede oko 20 tona povrća i voća.
Paprike, paradajz, jagode, zelena salata i luk, plasiraju se na tržište Semberije i cijele BiH.
- Namjera nam je i da izvozimo na tržište Evropske unije, gdje postoji velika potražnja za proizvodima organskog porekla. Zahvaljujući sporazumu o saradnji sa švajcarskim Karitasom koji smo potpisali 9. aprila , vrijednom 64.000 KM, ove sezone postavićemo još jedan plastenik - precizirao je Joković.
Farzila Džanić jedna je od tri Romkinje koja je zaposlena u plasteniku. Ovaj posao njoj i njenoj porodici mnogo znači.
- Ako ne završimo školu, ne možemo očekivati da nađemo posao. A školovanje košta. Treba obezbjediti knjige, odjeću, užinu. Ja zahvaljujući ovom poslu u plasteniku sada mogu da školujemo svoje troje djece. Posao u plasteniku nije težak, a ono što nisam znala, naučila sam. Voljela bih da više žena Romkinja može da radi - kaže Farzila.
Grad Bijeljina podržava svoje nacionalne manjine, tvrdi gradonačelnik Mićo Mićić.
- Imamo projekat stambenog zbrinjavanja vrijedan 600.000 KM i u naredne četiri godine biće izgrađeno dvadeset kuća za Rome. U posljednjih nekoliko godina u Bijeljini je izgrađeno i renovirano više od 50 romskih kuća, a 12 romskih porodica useljeno je u novoizgrađene stanove. Uz pomoć donatora obezbjedili smo im bijelu tehniku, motokultivatore, plastenike. Godinama organizujemo nastavu za romsku djecu i obezbjeđujemo im besplatne udžbenike i užinu - rekao je Mićić.
Za manjinske grupe 30.000 KM
Stambeno zbrinjavanje, zapošljavanje i podrška ekonomskoj održivosti, prioriteti su i nedavno otvorene Kancelarije za nacionalne manjine i dijasporu.
Godišnje se iz budžeta za manjinske grupe izdvaja više od 30.000 maraka, a značajnim sredstvima podržavaju se i njihovi projekti.











