Za sedam godina “nestalo” 17.000 studenata

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, trend pada broja upisanih studenata na prvi ciklus studija iz godine u godinu ne jenjava, a najveći pad u posljednjih sedam godina zabilježen je u akademskoj 2017/2018. godini, kada je upisano 2.942 vlasnika indeksa manje u odnosu na godinu ranije. Taj broj je, prema najnovijim podacima Zavoda, na početku ove akademske godine bio manji za 2.605 ili 8,2 odsto u odnosu na prethodnu. Najviše studenata jesenas su upisali javni univerziteti u Banjaluci i Istočnom Sarajevu, oko 68,8 odsto, dok su se ostali odlučili za privatne visokoškolske ustanove.

Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu i demograf Stevo Pašalić kaže da sa manjkom studenata kuburi cijela Evropa, naročito zapadni Balkan, te da podaci Zavoda nisu iznenađujući.

- Loša demografska slika je glavni razlog za takvo stanje, koje je i posljedica borbe evropskih univerziteta za studente. Trenutno u Srbiji studira više od 4.000 mladića i djevojaka iz RS, a samo istočni dio Srpske godišnje izgubi oko 1.000 najboljih maturanata koji odlaze na studije u Srbiju, pa i u Beč i Grac, koji su već neko vrijeme popularni - kaže Pašalić. Dodao je da treba očekivati da negativni trendovi budu nastavljeni u skorijoj budućnosti, te da su migracije ozbiljno pitanje kojim Srpska treba da se pozabavi.

- U posljednjih 26 godina BiH je izgubila 1,1 milion ljudi u migracijama, a Srpska 355.000 KM. Demografski pad se ne može zaustaviti za nekoliko godina, ali jačanjem privrede može doći do smanjenja broja odlazaka mladih, ali i čitavih porodica - rekao je Pašalić.

Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin nedavno je istakao da je ova ustanova preduzela niz aktivnosti na promociji kako bi privukli što više brucoša, te da očekuju da u narednoj akademskoj godini upis bude iznad 80 odsto od planiranog.

Problem sve manjeg broja mladih na studijima zadaje glavobolju i privatnim visokoškolskim ustanovama, a prorektor za nastavu Univerziteta Sinergija u Bijeljini Milenko Stanić kaže da se godišnji pad broja upisanih studenata u ovu ustanovu kreće oko pet odsto.

- Zaposleni u različitim organima državne uprave i javnim preduzećima koji su imali sigurno radno mjesto u velikom broju su upisivali privatne fakultete, ali se taj broj u posljednjih godina smanjuje jer je manje novozaposlenih, a i oni koji dobiju posao uglavnom imaju odgovarajuću stručnu spremu. Glavni razlog je svakako porazna demografija - objasnio je Stanić. Ni on nije optimističan kada su u pitanju prognoze za budućnost.

- Gledajući liste upisanih đaka u prve razrede osnovnih i srednjih škola, koje su sve kraće, možemo očekivati konstantan pad broja studenata. Pitanje je koliko će fakulteta opstati u takvoj situaciji jer veliki broj njih je na ivici opstanka. Ako dođe do gašenja onih koji su na tržište došli radi sticanja profita, a ne da se bave obrazovanjem, one ustanove koje opstanu pad srednjoškolaca neće toliko osjetiti, jer će doći do preraspodjele brucoša - rekao je Stanić.

Nastavnici

Uporedno sa padom broja studenata na domaćim visokoškolskim ustanovama došlo je do rasta broja nastavnika i saradnika. Prema podacima Zavoda za statistiku, u ovoj akademskoj godini na fakultetima radi 2.810 nastavnika i saradnika, što je za 2,7 odsto više u odnosu na 2017/2018. godinu.

- Domaći univerziteti nemaju dovoljan broj nastavnog kadra. U razvijenim zemljama na jednog nastavnika dolazi deset do 15 studenata, a kod nas je to oko 30 studenata po nastavniku - rekao je Stevo Pašalić.