U Bijeljini više kladionica nego pekara

majući u vidu opšte stanje nezaposlenosti i besparice, teško je shvatiti šta je to sve dovelo do takvog trenda otvaranja kladionica i popularizacije igara na sreću u gradu i regiji u kojoj su sve donedavno čak i prosječne plate bile značajno niže od entitetskog i državnog prosjeka. Uglavnom, kladionice se mogu vidjeti gotovo na svakom koraku.

Oni koji ih posjećuju tvrde da im one služe za razbibrigu i dokolicu. Malo ko će javno priznati da u kladionici traži ili da očekuje dobitničku sreću. Veliki broj kladionica otvoren je u blizini školskih objekata, a kuriozitet je ova zgrada u centru grada u kojoj se nalaze čak četiri kladionice. Prilikom završetka izgradnje svake nove stambeno- poslovne zgrade, kao po pravilu, otvara se i nova kladionica.

Svi oni koji iz drugih gradova dođu u Bijeljinu mogli bi lako pomisliti da je u pitanju regija u kojoj se nalaze naftne bušotine i rudnici zlata, a ne da je u pitanju žitnica u kojoj se svake godine proliju hektolitri težačkog znoja da bi se proizvelo dovoljno žitarica i povrća i povrća za vlastite potrebe i za tržište.

​U martu ove godine, po hitnom postupku, Narodna skupština RS usvojila je Zakon o igrama na sreću čiji je cilj, kako je obrazloženo, unapređenje sistema igara na sreću, te posebno unapređenje nadzora u ovoj oblasti i razvijanje obima poslovanja u igrama na sreću, a samim tim i povećanje budžetskih prihoda u ovoj godini.

Prema dostupnim podacima iz 2017. godine, u RS je bilo oko 867 poslovnica sportskih kladionica, od čega u Banjaluci 223, u Bijeljini 58, u Doboju 29. Ukupno 14 pravnih lica imalo je licencu za priređivanje kladioničkih igara. Prema najnovijim podacima, u ovom entitetu ima čak oko 1.200 kladionica. Za klađenje se, izgleda, uvijek nađe neka para u džepu.