Kazne za neizdavanje fiskalni računa manje, ali i dalje drakonske

Tako su sada kazne za pravna lica, a koje su iznosile između 10.000 KM do 20.000 KM, spuštene na iznos od 8.000 KM do 16.000 KM, a prekršajne kazne za preduzetnike sa 5.000 KM do 10.000 KM na 4.000 KM do 8.000 KM.

"Pored navedenog, povećan je rok u kojem se neće izvršiti mjera zabrane obavljanja djelatnosti ako se plati izrečena novčana kazna za prekršaj sa 48 sati na 72 sata od trenutka izricanja mjere usmenim rješenjem", stoji u prijedlogu zakona koji će se naći pred poslanicima Narodne skupštine RS na narednom zasjedanju.

Inače, poslanici su u diskusiji o nacrtu zakona predlagali da se u potpunosti ukine zabrana obavljanja djelatnosti, što nije prihvaćeno i uvršteno u prijedlog zakona.

Bez obzira na to što su iznosi kazni sniženi, Vlada RS očekuje značajne prilive u budžet po ovom pitanju.

"Ukoliko se prihvati pretpostavka da će većina obveznika radije prihvatiti plaćanje novčane kazne i to u roku od 72 sata, te da je do sada novčana kazna bila 1.000 KM, odnosno 500 KM za preduzetnike, kao i da je broj poreskih obveznika kojima je u 2018. godini izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti bio 517, može se očekivati okvirni rast prihoda od novčanih kazni oko 1,2 miliona KM na godišnjem nivou", navodi se u prijedlogu zakona.

Takođe, očekuje se da prijedlog zakona pozitivno utiče na poštovanje zakona od strane svih privrednih subjekata i jednoobrazno ponašanje na tržištu, te da dođe do smanjenja sive ekonomije kroz smanjenja neevidentiranog prometa.

U Privrednoj komori Republike Srpske kažu kako podržavaju zakon jer se zalažu za uvođenje reda i sistemsko funkcionisanje ovog dijela privređivanja.

"Veoma je važno da svi poštuju zakon i sve propisane obaveze jer oni koji ne poštuju predstavljaju nelojalnu konkurenciju onima koji posluju u skladu s propisima", kazao je Vladimir Blagojević, portparol Komore.

Jelena Trivić, ekonomista i narodni poslanik, smatra kako se drakonskim kaznama neće promijeniti stanje u privredi po pitanju sive ekonomije.

"Većina privrednika bi voljela da posluje legalno i da isplaćuje plate radnicima i izdaje svaki fiskalni račun, ali je privreda toliko opterećena, da se ponekad 'hvataju krivine'. Trebalo je tražiti način da se privreda rastereti i da se ljudi motivišu da uđu u legalne tokove", rekla je Trivićeva.

Ona upozorava da s velikim kaznama može doći i do pojave korupcije od strane kontrolnih organa, što je, prema njenoj ocjeni, još jedna mana ovog zakonskog rješenja.