Domovi zdravlja ostaju bez ljekara

Zijad Latifović, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata zaposlenih u zdravstvu FBiH, smatra da ljekara i drugog osoblja nedostaje u cijeloj BiH, odnosno i u RS i u FBiH.

Naglašava da se u manjim opštinama bilježi nedostatak ljekara, poput Drvara, i u livanjskim opštinama.

"Problem je nedostataka kompletnog zdravstvenog osoblja, mi imamo nekih ambulanti i u FBiH i u RS gdje nema ni medicinskih sestara", rekao je Latifović.

Miodrag Femić, predsjednik Međunarodne asocijacije doktora medicine za jugoistočnu Evropu, rekao je da oni više od tri godine ukazuju na problem da će doći do odliva ljekara i medicinskih radnika svih profila iz svih zdravstvenih ustanova, što se i pokazalo u stvarnosti.

"Posebno u sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti, međutim, i u domovima zdravlja. Imamo na terenu situaciju da iz nekih domova zdravlja u RS idu 'bijeli mantili' u Federaciju, gdje im je duplo veća plata, a iz FBiH ljekari odlaze put Evrope", tvrdi Femić.

Dodao je da je najveći problem odliv medicinskog kadra bez povratka nazad, a najgore u svemu tome je što odlaze sa porodicama.

"Postavlja se veliko pitanje na koje nijedno ministarstvo nema odgovor, a to je: Ko će nas sutra liječiti. Ljudi u RS uslovljavaju se specijalizacijom, da moraju da vraćaju duplo, odnosno duplo duže moraju raditi i na taj način ih vežu za ustanovu, što je protivzakonito ", rekao je Femić.

Naveo je da ljekari potpišu ugovor za specijalizaciju, primjera radi, iz hirurgije, koja traje šest godina, a onda moraju vratiti 12 ili 18 godina radno.

"Ako ne bude radio tako, prijeti mu se tužbom. Radimo na rješavanju ovog problema i pokrećemo kolektivne tužbe", naveo je Femić.

Milenko Granulić, predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS, rekao je da u domovima zdravlja u RS ima doktora u većim lokalnim zajednicama dok u manje opštine, poput Han Pijeska, Čajniča, Ljubinja i Berkovića skoro niko neće da ide i tamo nedostaje ljekara.

"Doktora na Birou za zapošljavanje ima, ali oni ne žele da idu u male opštine, gdje su niske plate, i bojim se da ćemo ostati bez ljekara, posebno u malim opštinama, jer se trenutno povlače doktori iz penzije koji mogu raditi", ističe Granulić za "Nezavisne".

Dodaje da bi o tom problemu trebalo povesti računa, odnosno da se tim doktorima poveća plata, i ne samo njima, već svim zaposlenim u zdravstvu.

Adisa Fakić, doktorotorinolaringologije i predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu Tuzlanskog kantona i predsjednik Izvršnog odbora Sindikata zaposlenih u zdravstvu FBiH, kaže da, prema standardima i normativima, ljekara fali, ali ne zbog odlaska već se radi o tome da je u Tuzlanskom kantonu bila na snazi zabrana zapošljavanja u javnim ustanovama.

"Standardi i normativi su od 1980. godine i mijenjaju se pojedinačno po granama medicine, tako da ti standardi propisuju da treba malo ljekara, s obzirom na broj stanovnika. Tako, recimo, jedan ljekarotorinolaringolog liječi 60.000 osiguranika, što znači da na cijelu Tuzlu dođu samo dva doktora, što je premalo", rekla je Fakićeva i dodala da je rješenje ovog problema izmjena tih standarda i normativa.

Prema standardu EU, oko 360 doktora treba da dođe na 100.000 građana.