Smolućko sijelo u srcu Semberije
Smolućani su više od hiljadu godina saborovali na Spasov dan i uvijek na svom seoskom molitvištu. Ove godine, igrom sudbine ratnog vihora, koji im je odredio da od 1992. žive u rasejanju, „Sabor Smolućana“, upriličen je kroz „Smolućko sijelo“, koje je održano na prvi petak po Petrovu danu u Bijeljini.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U Bijeljinu su na druženje stigli Smolućani sa svih strana svijeta. Okupili su se oko hiljadugodišnjih korijena i ognjišta, koje nose u srcima, mislima i na usnama. Na narodnom zboru u Bijeljini bilo je više od 600 Smolućana.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- Dvadeset i sedam godina izganstva, nije uspjelo da izbriše uspomene i topla sjećanja na rodbinu i komšije sa kojima su Smolućani generacijama, zajedno i slavili i tugovali i dijelili dobro i zlo u svim vrmenima i dobrim i lošim. Životno iskušenje, koje im je nakon hiljadu godina, ostavilo pusta ognjišta, nije uspjelo da izbriše radost u srcima, utkanu u genetskm kodu ovih toplih i čestitih Srba. Neprekidna pjesma i igra do duboko u noć, oslikale su svo bogastavo, radost i ljepotu života, koje Smolućani i danas nose u sebi, bez obzira gdje žive. Kao što su i vijekovima bili dobri i čestiti domaćini, koji su otvorenih ruku dočekivali drage goste i ovaj put je bilo tako. Na sijelo su stugli ljudi iz Bijeljine, Ugljevika i Brčkog, te drugih gradova i opština, gdje danas, u novim domovima i na novim ognjištima, živi najviše smolućkih porodica. A za Tinjane, Potpećane, Maričane,Jasenčine, Puračane, Sižjane i ako smo koga preskočili, neka nam oproste, jer se mogu identifikovati u dvije imenice Ozrenci i Majevičani, nije trebala posebna pozivnica, jer su sastavni dio smolućkog bića i neraskidiva cjelina u rodu i lozi, kao i odvajkada na "Smolućkom sijelu'', bili su svoji na svome'', potvrdili su za "Semberske novine'' iz Udruženja građana "Smoluća''.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Smolućko sijelo'' je bilo samo protkano igrom i pjesmom. Emociju je uljepšala i narodna tombola, za koju su poklone obezbijedili Smolućani i njihovi prijatelji, koji imaju zanatske, uslužne, proizvodne, trgovinske, zdravstvene i druge radnje. A svega ovoga ne bi bilo da Smolućani već dvije decenije nisu okupljeni oko Udruženja građana „Smoluća", čije je Predsjedništvo i Upravni odbori, organizovalo saborno veče.
Naglašavaju da je druženje otvoreno izvornom pjesmom o Smolući i narodnim kolom, uz zvuke violine, kako je počinjalo od vajkada. Za kraj je "pao'' dogovor da se i naredne godine, i u još većem broju, okupe na istom mjestu.
U ovoj godini predstoji i „Pomen Smolućanima, Tinjanima i Potpećanima" stradalim u Odbrambeno-otadžbinskom ratu Vojske RS, koji će kao i do sada biti održan 30. avgusta na bijeljinskm groblju Pučile, ispred Smolućko-tinjansko - potpećkog spomenika.
