“Žitopromet” čeka stečajnog upravnika

Potvrdio je to juče za "Glas Srpske" predsjednik sindikata "Žitoprometa" Dušan Tomić, naglasivši da su radnici novac za depozit uspjeli da obezbijede uglavnom zahvaljujući advokatskoj kancelariji "Stevanović", koja ih zastupa u ovom postupku.

- Depozit smo uplatili još 26. jula, ali su nam nedostajali neki dokumenti, tako da u ovoj sedmici očekujemo konačnu odluku suda i dolazak stečajnog upravnika - rekao je Tomić, koji je zaposlen u "Žitoprometu" već 21 godinu. Dodao je da je od 120 radnika u međuvremenu njih osam otišlo da rade u inostranstvo.

- Ovo preduzeće je stvarano pet decenija, a uništeno za nekoliko mjeseci. To je tragedija ne samo za nas zaposlene, već i za naše porodice i cijelu Semberiju. I kada dođe stečajni upravnik, radnici će biti poslati na biro, bez uplaćenih doprinosa za 11 mjeseci, tako da nećemo imati pravo ni na novčanu naknadu sa biroa. Nažalost, ostavljeni smo u nemilosti većinskog vlasnika Slobodana Pavlovića, koji ne želi da proda akcije preduzeća - istakao je Tomić. On tvrdi da je jedan kupac iz Semberije već nekoliko puta dolazio kod Pavlovića u namjeri da kupi njegove akcije u "Žitoprometu", ali da većinski vlasnik nekadašnjeg privrednog giganta za to ne želi ni da čuje.

- Potencijalni kupac je spreman da preuzme dug preduzeća koji je dostigao pet miliona maraka, te da Pavloviću isplati još oko 3,5 miliona i da mu dvije godine isplaćuje mjesečnu platu, ali on na to ne pristaje. Žalosno je što time i sebe i sve nas vuče u ambis - kazao je Tomić.

Slobodan Pavlović, koji je već 17 godina većinski vlasnik "Žitoprometa", juče nije odgovarao na naše pozive.

Ukupna imovina "Žitoprometa" procjenjuje se na 17 miliona maraka, dok je iznos duga prema radnicima, bankama i dobavljačima oko pet miliona maraka. S obzirom na to da su još krajem prošle godine poslati na čekanje, radnici su krajem juna zatražili otvaranje stečaja u preduzeću nakon što je propao pokušaj prodaje nekadašnjeg mlinsko-prerađivačkog giganta kupcima iz Izraela.

Pšenica

Dušan Tomić ističe da su zbog problema u "Žitoprometu" i semberski poljoprivrednici na mukama jer nemaju gdje da skladište pšenicu.

- U ratnim godinama u silosima "Žitoprometa" bilo je oko 200.000 tona pšenice, dok smo rekord oborili 1986. godine, kada je u pogonima našeg preduzeća bilo oko 300.000 tona hljebnog žita - rekao je Tomić.