Šta najviše ugrožava bezbjednost u saobraćaju: Vozači opasniji od loših puteva

Samo posljednje policijske kontrole u Srpskoj potvrdile su da je za gotovo svakog drugog vozača prekoračenje dozvoljene brzine „normalno" u vožnji, a za svakog desetog ili češće u redu da vozi iako je pio alkohol.

Mada zvaničnih podataka o tome nema, svako ko se vozi drumovima u BiH, pa i regionu, zna i za „maniju preticanja" kod naših vozača, često onda kada za to nema ni osnovnih uslova. To je posebno izraženo u ljetnim mjesecima, kada se na putevima stvaraju kolone automobila.

Podaci pokazuju i da su brzina i alkohol glavni uzročnici saobraćajnih nesreća kod nas, te da je Bosna i Hercegovina šesta zemlja u Evropi po broju smrtnosti uzrokovanih saobraćajnim nesrećama.

S obzirom na sve to, nije ni čudno da se, po istraživanjima javnog mnjenja, gotovo dvije trećine njenih stanovnika ne osjeća bezbjedno dok se voze na putevima u BiH, a osjećaj nije mnogi bolji ni u regionu.

- Stanje puteva jeste jedan od naših problema, ali kada pogledate glavne uzroke saobraćajnih nesreća, to su prvenstveno prebrza vožnja, alkohol i slično, što znači da je problem u svijesti vozača. Vidimo i da su u Hrvatskoj sada pooštrili kazne za alkohol, nevezanje pojasa, vožnju preko ograničenja i slično, upravo zbog ponašanja vozača. Očigledno je da ni kod nas ne postoji dovoljan strah od sankcija i da se zato vozači ponašaju kako se ponašaju, da kazne još nisu dovoljno velike, ali i da se mora mnogo više preventivno raditi. Mnogo smo mladih života izgubili i imamo crnu statistiku. Tačno je da su juli i avgust dva najopasnija mjeseca u saobraćaju u toku godine, zbog niza faktora, ali na kraju je sve to do vozača - kaže portparol Auto-moto saveza RS Perica Pećanac.

Neke procjene govore da strah od kazne utiče na promjenu ponašanja kod 50 do 60 odsto vozača, dok na većinu djeluje kombinacija straha i kampanje u kojima im se ukazuje na opasnosti kojima se izlažu ako ne vežu pojas, koriste mobilni telefon u vožnji i slično, ističu stručnjaci.

Prošlogodišnji podaci policije pokazali su, recimo, da ni pooštrene kazne u BiH za brzu vožnju, nevezanje pojasa ili korištenje telefona u vožnji godinu dana od uvođenja nisu uspjele da "primire" vozače.

Vlasnik auto-škole iz Banjaluke Zdravko Ivić vjeruje da je veliki problem upravo i u sistemu obuke vozača i polaganja vozačkih ispita.

- Cilj obuke je da se položi vozački ispit, a ako ono što se traži na ispitu ne podrazumijeva bezbjednost, onda možemo i stotinu godina obučavati kandidate, neće biti koristi. I ako se vozačke dozvole mogu kupiti. Kada se preračuna, kod nas se pola obuke provede u stajanju i kretanju unazad i pričamo kako je bitno da se nauči parkiranje. Ali na parkinzima se ne gine i mislim da mi moramo kandidate osposobljavati da učestvuju u savremenom saobraćaju, a za to su naši kandidati nespremni - smatra Ivić.

Automobile koristi 70 odsto putnika

Najnovije istraživanje pokazuje i da se, među zemljama Zapadnog Balkana, u BiH najviše koriste automobile za prevoz, odnosno da je čak 69 odsto građana koji su u BiH putovali izvan mjesta boravka u protekloj godini koristilo automobil.

Samo 19 odsto putnika u BiH vozi se autobusima, podaci su istraživanja „Balkanski barometar 2019".

U svim drugim zemljama okruženja obuhvaćenim ovoim istraživanjem, procenat ljudi koji putuju automobilom je dosta manji - u Srbiji, recimo, 48 odsto, a u Crnoj Gori oko 57 odsto.