Šta su revizori otkrili češljajući tendere u zdravstvu

Sporost, kašnjenje tendera, koje je dovodilo do nestašica i "alternativnih rješenja", te slabo planiranje, nekvalitetna tenderska dokumentacija i nizak nivo konkurentnosti i efikasnoti, glavne su zamjerke revizora na javne nabavke u zdravstvu.

- Postupci se ne pokreću pravovremeno, traju po nekoliko mjeseci i dovede do diskontinuiteta u javnim nabavkama - ocjenjuju revizori.

U zaključcima Glavne službe za reviziju javnog sektora RS ističe se da su od 2016. go 2018. godine, zbog zakašnjelih ili neuspješnih tendera, Fond zdravstvenog osiguranja i javne zdravstvene ustanove bile primorane da provedu 1.640 vanrednih postupaka, vrijednih skoro 12 miliona KM, kako bi premostile nestašice lijekova i medicinskih sredstava.

U reviziji učinka upravljanja centralizovanim javnim nabavkama u zdravstvu RS u posljednje tri godine ističe se, takođe, nedovoljno zastupljena konkurencija.

- Nabavka lijekova sa Osnovne bolničke liste pokazuje da su tri i više ponuda, kao dovoljan nivo konkurentnosti, postignuti u svega 20 do 30 odsto lotova - navode revizori.

Osnovni zaključak ove revizije je, kako se navodi u izvještaju, da se centralizovanim javnim nabavkama u zdravstvu RS ne upravlja u skladu sa principima ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti.

Uspješnost javnih nabavki u zdravstvu je procijenjena na svega 15 do 85 odsto, s napomenom da "pojedini predmeti javnih nabavki nikada nisu imali uspješan ishod".

Sve to je, navode revizori, uticalo na funkcionisanje javnih zdravstvenih ustanova i pružanje usluga zdravstvene zaštite.

Kako je ranije pisala Srpskainfo, pojedini lijekovi u RS su skuplji nego u zemljama regiona, a ponekad i teško dostupni, dok nisu rijetke ni nestašice citostatika. Gubici Fonda zdravstvenog osiguranja RS i javnih zdravstvenih ustanove su, prema zvaničnim podacima, prešli milijardu maraka.