Sud BiH osudio Srbe na 1.067, a Bošnjake na 124 godine zatvora

BANjALUKA - Sud BiH do 2010. godine pravosnažnim i nepravosnažnim presudama osudio je sva lica na ukupno 1.328 godina i šest mjeseci zatvora, od čega su lica srpske nacionalnosti osuđena na ukupno 1.067 godina, hrvatske nacionalnosti na 137 godina i šest mjeseci kazne zatvora, a lica bošnjačke nacionalnosti na ukupno 124 godine kazne zatvora.

Sud BiH osudio Srbe na 1.067, a Bošnjake na 124 godine zatvora

Navodi se to u Informaciji o istraživanju i procesuiranju ratnih zločina i traženju nestalih lica, koju je predsjednik RS Milorad Dodik dostavio Narodnoj skupštini RS i koja će biti na dnevnom redu sutrašnje posebne sjednice.

Kada su u pitanju pravosnažne presude pred Sudom BiH Srbi su osuđeni na 812 godina zatvora, Hrvati na 137 godina i šest mjeseci, a Bošnjaci na ukupno 95 godina kazne zatvora.

Po nepravosnažnim presudama Suda BiH lica srpske nacionalnosti osuđena su na 255 godina, a lica bošnjačke nacionalnosti na svega 29 godina zatvora.

Pred Sudom BiH podignute su 122 optužnice zbog počinjenog krivičnog djela ratnog zločina, a postupak se vodi protiv 183 lica. Od ovog broja, pravosnažno je osuđeno 69 lica od čega 50 Srba, 11 Hrvata i osam Bošnjaka. Nepravosnažnom presudom ukupno je osuđeno 15 lica od čega 13 srpske nacionalnosti i dva lica bošnjačke nacionalnosti.

Postupak pred Sudom vodi se za još ukupno 67 lica, od čega 44 Srba, osam Hrvata i 15 Bošnjaka. Za sedam lica Sud BiH optužnice je proslijedio kantonalnim sudovima, a jedna optužnica proslijeđena je Okružnom sudu u Banjaluci.

- Analizirajući godine izrečene kazne zatvora Suda BiH može se zaključiti da je prosječna kazna zatvora 18 godina po osuđenom licu, a prosječna kazna zatvora izrečena od strane entitetskih sudova 9,3 godina po osuđenom licu, navodi se u Informaciji predsjednika RS.

Kada se uporede kazne koje je izricao Sud BiH u odnosu na one koje su izricali okružni sudovi RS, kantonalni sudovi u FBiH i Osnovni sud Brčko distrikta, kao i sudovi u inostranstvu (Srbija, Njemačka, Austrija), vidi se da je Sud BiH izricao mnogo veće zatvorske kazne primjenjujući retroaktivno zakon, nego što su to ostali sudovi, koji su primjenjivali zakone koji su bili na snazi u vrijeme izvršenja krivičnog djela.

Ovim je Sud BiH prekršio član 11. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, koji kaže da niko ne smije biti osuđen za djela ili propuštanja koja nisu predstavljala krivično djelo po unutrašnjem ili međunarodnom pravu u vrijeme kada su izvršena, kao i da se ne smiju izricati teže kazne od onih koje su bile propisane u vrijeme izricanja krivičnog djela.

U Informaciji predsjednika RS dostavljenoj Skupštini se navodi da je MUP RS od 1992. do 2010. godine tužilaštvima podnio 953 krivične prijave, odnosno izvještaja, 182 izvještaja o preduzetim mjerama po naredbama tužilaštva, protiv 7.386 lica zbog postojanja osnova sumnje da su počinili ratni zločin nad više od 22.682 žrtve.

- Na osnovu izvještaja MUP-a RS i njihovih dopuna, prema trenutno raspoloživim podacima, Tužilaštvo BiH otvorilo je istrage u 121 predmetu, u kojima je osumnjičeno više stotina lica, protiv kojih se vodi istraga, navodi se u Informaciji. Ističe se da je vidljivo po osnovu podignutih optužnica Tužilaštva BiH da su, kada je u pitanju zločin nad Srbima, procesuirana lica po neposrednoj odgovornosti i za individualni zločin.

U predmetima gdje je evidentno da se radi o udruženom zločinačkom poduhvatu, organizovanom zločinu i komandnoj odgovornosti prijavljenih lica, za te predmete se još uvijek samo sprovodi istraga i još nije podignuta nijedna optužnica.

Primjeri koji ovo potvrđuju su "tuzlanska kolona" (za koju je Haški tribunal za pet lica dao oznaku "A"), a tužilac je obustavio istragu i podigao optužnicu za tri lica kao individualne izvršioce, zločini mudžahedina nad pripadnicima VRS za koje je u Hagu pravosnažnom presudom osuđen komandant ABiH Rasim Delić, a iako je Hag utvrdio neposredne izvršioce zločina u BiH još nema optužnica.

Dalje se navodi logor Dretelj Čapljina, koji je procesuiran u Norveškoj i Švedskoj, dok u BiH još uvijek nije podignuta optužnica, te logor "Čelebići" i sportska dvorana "Musala" u Konjicu, gdje takođe postoji presuda Haškog tribunala za određeni broj lica i neposredno utvrđen zločin, dok niko drugi od prijavljenih lica nije odgovarao u BiH.

Pored navedenih primjera neefikasnost Tužilaštva BiH se ogleda u predmetima ratnog zločina počinjenog nad pripadnicima srpskog naroda u Sarajevu: ubistvo osam vojnika JNA, zločin u Dobrovoljačkoj ulici, Centralni zatvor, logori "Viktor Bubanj", "Dom Mladen Stojanović", Otoka, Alipašino polje, Hrasnica, Pofalići, Trnovo.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA