"U posljednje tri godine taj broj se kreće od 15 do 20 maloljetnih prestupnika. Ove godine evidentirano ih je 21, dok je prošle godine bilo13. To je mnogo manji broj u odnosu na period od 2000. do 2008, kada je evidentirano 70, 100 i 120 delinkvenata", rekao je Stojanović.

Stojanović je istakao dobru saradnju Centra sa institucijama i ustanovama koje se bave ovom problematikom - policijom, nevladinim organizacijama i lokalnom zajednicom. On je dodao da su evidentirani delinkventi najčešće uzrasta od 14 do 16 godina, te da je starijih maloljetnika od 16 do 18 godina mnogo manje.

Stojanović je naveo da je u Centru za socijalni rad evidentirano 80 maloljetnika sa asocijalnim ponašanjem i da su to djeca sa nedovoljno roditeljske pažnje koja su u Centru evidentirana na osnovu prekršajne prijave.

"Mi imamo evidentirano 80 maloljetnih lica sa asocijalnim ponašanjem, od čega su 33 maloljetnika koja su počinila prekršaje po Zakonu o bezbjednosti saobraćaja, a 14 po Zakonu o javnom redu i miru. Tim maloljetnicima sud izriče mjere shodno njihovom uzrastu i najčešće su to mjere ukora, eventualno novčane kazne, za više puta ponovljen prekršaj", rekao je Stojanović.

Najčešća krivična djela koja čine maloljetnici, prema Stojanovićevim riječima, jesu teške krađe i lažne prijave krivičnog djela.

"U rješavanju ovog problema dosta je pomoglo otvaranje Kazneno-popravnog doma u Banjaluci, kada su djeca shvatila da, osim ukora i opomene, mogu da služe kaznu nekoliko godina u domu", rekao je Stojanović i dodao da Centar za socijalni rad pomaže ovoj djeci savjetodavnim radom, saradnjom sa školom i porodicom, kao i sa svima sa kojima dijete dolazi u kontakt.

"Mi, nažalost, ne možemo da uradimo ništa drugo osim da savjetodavnim radom, ubjeđivanjem i saradnjom sa školom i porodicom organizujemo mrežu pozitivnih uticaja na dijete", rekao je Stojanović i dodao da je jedan od problema koji se javlja kod djece sa asocijalnim ponašanjem taj da djeca najčešće nisu kriva nego su prisiljena da to rade zbog raznih razloga, a jedan od najdrastičnijih je to što ih srodnici tjeraju da to čine.

Komentarišući pitanje kako sud može i kako tretira djecu koja su u sukobu sa zakonom, Stojanović je rekao da sud maloljetničku delinkcenciju tretira na poseban način.

"Novim zakonom o zaštiti i postupanju sa maloljetnim licima, koji je na snazi od 1. januara prošle godine, policija, Centar za socijalni rad, Tužilaštvo i sudstvo imaju svoju ulogu - upozoravaju, štite, nude određene alternativne mjere, kao što je izvinjenje ili namirenje štete oštećenom, društveno koristan rad i sve drugo samo da dijete ne ide na sud", rekao je Stojanović.

On je dodao da policija uzima izjavu od maloljetnog lice uz obavezno prisustvo advokata i lica iz Centra za socijalni rad.

"Policija ima posebrnu prostoriju u kojoj se saslušava maloljetnik, i u saradnji sa Centrom za socijalni rad može da izrekne mjeru policijskog upozorenja, u slučaju lakših krivičnih djela, da slučaj ne bi išao na sud", rekao je Stojanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.