Ovu informaciju potvrdio je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u tehničkom mandatu BiH Mirko Šarović.

O ovoj temi prošle sedmice između ostalog se razgovaralo i na sastanku i s entitetskim ministrima poljoprivrede.

Podsjećamo, Bosna i Hercegovina uvozi velike količine goveđeg i junećeg mesa iz EU, ali i iz drugih država svijeta.

"Također, neophodno je da pomognemo kako bi što prije počeo otkup tovnih bikova kojih u BiH trenutno ima najmanje 20.000 spremnih za klanje", pojasnio je Šarović.

Ministar šarović dodao je da je s entitetskim ministirma razgovarao i o dogovorenom izvozu mesa u Tursku.

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Šemsudin Dedić rekao je da je najvažnije pitanje zaštita domaće proizvodnje i da, osim aktivnosti na ispunjavanju uslova za izvoz u EU i druga tržišta, treba provoditi jače kontrole kad je u pitanju uvoz.

"Mi nastojimo da izvozimo meso prve i druge klase u EU i Tursku, a istovremeno uvozimo velike količine mesa treće i četvrte klase. Imamo pravo da u narednom periodu poduzmemo određene mjere i zbog zaštite zdravlja stanovništva i zbog zaštite domaće proizvodnje", naglasio je Dedić.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić naveo je da u prvi plan treba staviti domaće proizvođače jer je nedopustivo da oni imaju veliki broj utovljenih bikova koje ne mogu da prodaju a da, pri tom, uvozimo meso iz zemalja u kojim su se pojavile bolesti poput listerije.

Listerioza je inače zarazna bolest koja često ostaje zanemarena, a može rezultirati preranim porodom i pobačajem u trudnoći, kao i zahvaćanjem centralnog živčanog sistema. Listerioza je ozbiljna infekcija koja nastaje unošenjem hrane kontminirane bakterijom Listeria monocdžtogenes. Ovo oboljenje je veliki zdravstveni problem u Americi i Evropi. Bolest prvenstveno pogađa osobe starije od 50 godina, trudnice, fetus u razvoju, fetnovorođenčad i druge osobe sa smanjenim imunitetom. Rizik od obolijevanja se može reducirati nadzorom nad sigurnosnim mjerama, koje spriječavaju kontaminaciju hrane sa L. monocdžtogenes u toku proizvodnje, pripreme i skladištenja hrane.

Da se ne radi o malim količinama uvoznog mesa potvrđuju i podaci Spoljnotrgovinske komore BiH (STK BiH).

Prema dostupnim podacima za ovu godinu, a zaključno s avgustom, u BiH je uvezeno 39.898.306 kilograma mesa u vrijednosti od 195.666.018 KM. Najviše smo uvozili iz Holandije (8.908.918 kg u vrijednosti 50.635.013 KM), zatim slijedi Italija (6.403.984 kg u vrijednosti 32.803.013 KM), na trećem mjestu je Poljska (6.298.362 kg u vrijednosti od 26.405.865 KM). Dalje slijedi uvoz iz Austrije, Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Srbije i Belgije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.