Na posao najduže čekaju pedagozi i geografi

Slaba potražnja za ovim kadrom prisutna je već duže vrijeme i to uglavnom zbog nepovezanosti tržišta rada sa obrazovnim profilima i upisnom politikom koju kreiraju visokoškolske ustanove.

To potvrđuju i u Zavodu za zapošljavanje RS, gdje kažu da nema značajnije promjene kada su u pitanju potrebe poslodavaca za određenim profilima radnika.

- Visokoobrazovani u Srpskoj koji se najsporije zapošljavaju su profesori geografije, zatim profesori fizičkog i zdravstvenog vaspitanja i diplomirani pedagozi - rekao je viši stručni saradnik za informisanje u Zavodu za zapošljavanje RS Zoran Elek i dodao da do radnih mjesta veoma sporo dolaze i diplomirani novinari.

Ipak, kako ističe Elek, i za ova zanimanja postoji određeno interesovanje poslodavaca.

I dok se jedni muče da nakon završenog studija pronađu posao, ima i onih kojima je pametan izbor studija i fakultetska diploma prečica do radne knjižice.

To su profesori matematike i fizike, profesori informatike, diplomirani farmaceuti i ljekari, ali i finansijski radnici, ekonomisti i pravnici.

- Iako je na evidencijama nezaposlenih najviše finansijskih radnika, diplomiranih ekonomista i pravnika, poslodavci ipak najviše traže radnike iz te struke - naveo je Elek.

Najmanje evidentiranih na biroima trenutno je, kako ističe Elek, diplomiranih menadžera IT sistema, arheologa, matematičara, fizičara, inženjera elektrotehnike, profesora muzike i diplomiranih hemičara.

Poslovna zajednica u Republici Srpskoj već odavno upozorava da je potrebno baviti se strukturnim problemima sistema obrazovanja u smislu kvaliteta upisnih politika, ali i samog kvaliteta radne snage koja izlazi iz sistema obrazovanja.

Prema procjenama i analizama poslovne zajednice, mladi počinju da rade tek sa 27 godina, a radna snaga koja izlazi sa fakulteta i iz škola nema kvalitet koji je potreban poslodavcima.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić smatra da su do sada ipak napravljeni određeni pomaci, bar kada je riječ o srednjoškolcima, jer je uveden dualni sistem obrazovanja i kvalitetnija praktična nastava, zbog čega je sada na visokom obrazovanju da napravi kontakt sa potrebama privrede.

- Nikada ne bih zabranio mladima da upisuju neko od zanimanja, ali društvena zajednica ne može plaćati školovanje visokoobrazovanih profila koji nikome od poslodavaca nisu potrebni - poručio je Škrebić.