Heroinska trasa prolazi i kroz BiH

Naznačeno je to u novom izvještaju o tržištu narkotika koji su sastavili Evropski centar za praćenje droga i Europol, koji je napisan na 260 stranica, a na nekoliko mjesta spominje se BiH.

U izvještaju se navodi da put od Avganistana preko Irana, Turske i Balkana predstavlja najkraću udaljenost, odnosno ključni koridor za šverc heroina i ostalih droga ka EU. Kako se navodi, Istanbul je ključna lokacija za orkestriranje pošiljki heroina u EU, a podsjeća se i da je prije nekoliko godina Turska zaplijenila najveću količinu te droge u posljednju deceniju.

"Heroin se može isporučiti iz Turske na tržišta EU koristeći tri grane balkanske rute. Jedna prolazi kroz Grčku, Albaniju i/ili Italiju, koristeći pomorski i kopneni prevoz. Druga prolazi kroz Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, pa u Italiju ili Austriju. Treća vodi u Mađarsku, Austriju, Češku, Poljsku ili Njemačku", navodi se u ovom izvještaju.

Kako se dodaje, dostupne informacije sugerišu uglavnom da heroin ulazi u EU na kopnenim graničnim prelazima u Bugarskoj i Grčkoj.

"U nekim slučajevima heroin se privremeno čuva u skladištima na području Balkana prije transporta dalje", ističe se u izvještaju.

Zaključeno je da je, iako se balkanska ruta smatra najaktivnijom za krijumčarenje heroina, stopa zapljena prilično je niska duž ove rute, u odnosu na velike količine heroina zaplijenjene u Iranu i Turskoj.

"To sugeriše da je trgovina heroinom preko Balkana dobro organizovana", zaključeno je u izvještaju.

Uobičajni način transporta za krijumčarenje heroina balkanskom rutom su i dalje skrivanje u autobusima, automobilima i posebno kamionima. Ističe se da je region zapadnog Balkana ključna tranzitna regija za drogu i prekursore koji idu ka EU.

Marko Nicović, član Svjetske asocijacije šefova policija, rekao je da je ovaj prostor nezaobilazan za šverc droge prema EU, jer je najkraća kopnena veza između Azije i Evrope. On ocjenjuje da političke pretpostavke često sprečavaju bolju saradnju između policijskih agencija na našim prostorima.

"Uvek kada neka policija traži od druge informativnu ili neku drugu pomoć, to se posmatra prvo kroz politički kontekst, a tek onda u kriminalističkom smislu. To je jedan od problema koji se odnose na saradnju policija iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i slično", kazao je Nicović za "Nezavisne".