Đaci uče za ocjenu, a ne za znanje

Zajednička je to ocjena stručnjaka iz oblasti obrazovanja koji smatraju da su rezultati PISA testiranja, prema kojima je BiH zauzela 62. mjesto na listi 79 zemalja i od koje je u regionu lošije rangirana samo Sjeverna Makedonija, poražavajući. A da je zaista tako, pokazuje plastičan primjer da gotovo 60 odsto testiranih đaka nije znalo da koristeći matematičke operacije riješi najjednostavniji problem poput ovog: Koliko je vremena trebalo Heleni da stigne kod svoje tetke, ako je do nje vozila šest kilometara i ako je njen brzinomjer pokazivao da je cijelo vrijeme vozila 18 kilometara na čas?

Šefica odjeljenja za standarde učeničkih postignuća u Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, koja je i koordinator za istraživanje PISA u BiH, Žaneta Džumhur ističe za "Glas Srpske" da se na testiranju pokazalo da je čitalačka pismenost petnaestogodišnjaka na niskom nivou, odnosno da je njihova sposobnost razumijevanja veoma loša.

- Svaki treći učenik u BiH je ispod nivoa osnovne čitalačke pismenosti. Problem nastaje već u ranom djetinjstvu, jer kultura čitanja i razumijevanja pročitanog se nosi iz kuće. Poražavajuća je činjenica da je gotovo svaki učenik u trogodišnjem srednjoškolskom obrazovanju čitalački nepismen. Potrebno je utvrditi u kom uzrastu kod učenika nastaju ti problemi, i raditi s njima koristeći određene dijagnostičke tehnike - pojasnila je Džumhurova i dodala da je sposobnost razumijevanja pročitanog direktno vezana za naučnu i pismenost iz matematike.

Džumhurova naglašava da na učenička postignuća utiče i broj izostanaka, te da je i u tom segmentu potrebno tražiti uzroke zašto djeca toliko izostaju sa nastave, jer je 15 odsto testiranih izostajalo sa časova dvije sedmice prije PISA testa.

- Postavlja se pitanje zašto je to tako, da li je njima dosadno na časovima? Učenici ne uče za znanje, nego uče za ocjene i to je paradigma koju u potpunosti treba da promijenimo. Često čujemo od roditelja kako kažu da im djeca sve znaju na računaru, a imaju trojku iz informatike. Nije poenta u tome da znaju koristiti neku aplikaciju, već da nauče kako se do te aplikacije dolazi. Ocjenjivanje je veoma loše i to je rak-rana našeg obrazovnog sistema, jer nema jasnih kriterijuma i nema standarda. Razlikuju se standardi ocjenjivanja čak i nastavnika u istim školama i svako misli da je njegov sistem najbolji - upozorava Džumhurova.

Istakla je da nastavni planovi i programi u BiH nisu preobimni, ali da se i učenici i nastavnici iscrpljuju na nepotrebnim stvarima, a sa druge strane, veoma kasno se počinju učiti elementi statistike i tumačenje podataka, što se u svijetu uči bukvalno od malih nogu.

- Nastavnike je potrebno ojačati da postaju mnogo kompetentniji i da odgovaraju potrebama učenika. Nastavu treba individualizovati. Nastavnici koji rade projektnu nastavu kažu da su učenici toliko motivisani za takav sistem učenja da bi i subotom dolazili, dok kad rade suvu teoriju koja ne razvija nikakve kognitivne dimenzije, zainteresovanost je veoma slaba - kazala je ona. Dodala je da je najlošiji rezultat postignut iz prirodnih nauka, gdje na nivou izvrsnosti imamo svega 0,1 odsto izvrsnih đaka.

- Ako smo spremni na promjene, svi zajedno moramo da radimo na tome, jer niko nema pravo da niti jednom djetetu u BiH oduzima ono što mu je svim konvencijama obezbijeđeno, a to je pravo na kvalitetno obrazovanje - naglasila je Džumhurova.

Da je način učenja i ocjenjivanja slaba tačka obrazovanja, potvrđuje i predsjednica Aktiva direktora srednjih škola prijedorske regije Valentina Sovilj.

- U Srpskoj je proteklih godina urađeno mnogo na modernizaciji nastavnih sadržaja, ali je i dalje prisutan trend da učenici uče za ocjenu, a ne za znanje. Moramo naći sistem modernizacije koji ćemo sprovoditi i moramo našim učenicima davati upotrebljiva znanja. Mnogo više pažnje treba da bude usmjereno na obuku nastavnika - rekla je Soviljova.

Na testiranju koje je sprovedeno u aprilu prošle godine učestvovali su i učenici banjalučke Poljoprivredne škole. Iako još nije upoznata sa rezultatima testiranja, profesorica matematike u toj školi Brankica Pavič kaže da je gradivo u osnovnoj školi veoma obimno i da se već tada rađa odbojnost kod učenika prema matematici.

- Smatram da je potrebna reforma nastavnih planova, te da je u srednjim školama potrebno više časova matematike da bismo uspijevali učenicima na konkretnim primjerima objasniti operacije - rekla je Pavičeva.

Direktorica Narodne i univerzitetske biblioteke RS Ljilja Petrović-Zečić ističe za "Glas Srpske" da je sama činjenica da je svaki drugi učenik funkcionalno nepismen indikator da je potrebno nešto mijenjati.

- Djeca odrastaju u skladu sa vremenom i onim što im je nametnuto. Kada bi izračunali koliko djeca dnevno provedu čitajući, to bi bilo zapanjujuće, međutim, pitanje je kakve sadržaje čitaju - istakla je Petrović-Zečić.

Dodala je da postoji potreba da se, kada je u pitanju kultura, djeci ona objašnjava u institucijama kulture.

- Mnogo veći efekat se postiže ukoliko djeca provedu čas u muzeju ili biblioteci pa o određenim događajima ili književnicima uče tu, a ne u učionici. Djeca danas reaguju na sve ono što je izmješteno iz učionice, što im je mnogo interesantnije - rekla je Petrović-Zečić.

Selekcija

Žaneta Džumhur je pojasnila da se škole koje učestvuju u PISA testiranju biraju metodom slučajnog izbora, prema varijablama koje dostavi centar svake zemlje.

- U našem slučaju bilo je važno da budu zastupljena oba entiteta, svi kantoni i distrikt, svi jezici na kojima se nastava izvodi, te da učestvuju škole i iz ruralnih i urbanih područja, kao i svi programi od gimnazija do stručnih škola. Na osnovu tih varijabli je dobijen uzorak, na osnovu kojeg softver bira 46 učenika iz škole koja će učestvovati u testiranju, u ovom slučaju su to bili učenici rođeni 2002. godine - pojasnila je Džumhurova i dodala da je iduće testiranje 2021. godine.