EU i MMF češljaju javna preduzeća

Kako saznajemo, cilj je da se ova javna preduzeća razvrstaju u tri kategorije, od kojih se jedna odnosi na preduzeća koja mogu nakon rekonstrukcije nastaviti profitabilno da posluju, zatim na strateška preduzeća koja imaju javnu funkciju, te na preduzeća koja bi trebalo pripremiti za prodaju ili likvidaciju.

Kako nam je rečeno, već narednog mjeseca će biti održan jedan sastanak predstavnika međunarodnih organizacija i dvije entitetske i državne vlasti u organizaciji Delegacije EU, kako bi domaće vlasti predstavile plan šta namjeravaju da čine s ovim sektorom.

U Delegaciji EU nisu mogli davati informacije u vezi s ovim sastankom.

U Programu reformi RS, koji je po smjernicama EU nedavno usvojila Narodna skupština RS, spominje se da će u saradnji s tehničkom misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) već početkom 2020. godine biti sprovedena nezavisna revizija poslovanja javnih preduzeća, te će nakon toga biti definisan jasan niz koraka u reformi javnih preduzeća, sa ciljem povećanja transparentnosti i odgovornosti u njihovom radu.

Endrju Džuel, šef Kancelarije MMF-a, nije želio da komentariše ulogu EU, ali je potvrdio da je MMF zainteresovan da pomogne da se stanje u ovim preduzećima sanira.

"Još nismo primili bilo kakav zahtjev da razgovaramo o njihovom planu ekonomskih reformi, ali tačno je da će MMF ponuditi tehničku pomoć RS u februaru kako bismo donijeli neke preporuke kako bi se mogli popraviti transparentnost, nadzor i upravljanje u preduzećima u državnom vlasništvu", rekao je Džuel.

Na pitanje ima li novina u vezi s aranžmanom s MMF-om, rekao je da ne može biti pregovora sve dok se ne formiraju vlasti na svim nivoima, što, kako je naglasio, uključuje i nivo FBiH.

"Do tada smo na čekanju. Međutim, naša tehnička pomoć se nastavlja, uključujući i ovo u vezi s preduzećima u većinskom državnom vlasništvu", rekao je Džuel.

Inače, reforma javnih preduzeća u većinski državnom vlasništvu je indirektno istaknuta u jednoj od 14 ključnih preporuka Evropske komisije u ovogodišnjem Mišljenju o članstvu BiH u EU, a spomenuta je i u Programu reformi, koji će biti poslat u NATO nakon uspostavljanja Savjeta ministara BiH.

U Analitičkom izvještaju EU, objavljenom paralelno s Mišljenjem, između ostalog se traži veća transparentnost državnih preduzeća, bolja revizija od strane nadležnih revizorskih službi, rješavanje pitanja plaćanja i pomoći iz budžeta i oslobađanja plaćanja poreza i drugih obaveza, kao i uspostavljanje javnog registra svih obaveza i ostalih informacija koje se tiču javnih preduzeća.