Prije deset godina potrošačka korpa bila jeftinija za skoro 700 maraka

Odavno nema "drine" za marku niti hljeba za pola marke. Osnovne životne namirnice, odjeća, režije, higijenski proizvodi... samo su dio potreba za koje bh. građani svakodnevno izdvajaju sve više novca, dok plate i penzije ne rastu.

Platiti manje

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plata u 2019. godini iznosila je skoro 925 maraka, što je za skoro 130 maraka više u odnosu na prosječnu platu prije deset godina. Davne 2007. godine, potrošačka korpa iznosila je skoro 1.290 maraka, što je za skoro 700 maraka jeftinije nego sada. U protekloj godini ona je, naime, iznosila više od 2.000 maraka.

Marin Bago iz Udruženja potrošača pojašnjava za "Avaz" da prosječan radnik u našoj zemlji danas može kupiti manje namirnica za svoju porodicu i platiti manje troškova nego što je to mogao 2007. godine.

- Svakodnevno se suočavamo sa porastom cijena. Dvije prosječne plate ne mogu podmiriti potrošačku korpu. To se mora početi mijenjati. U Njemačkoj, četveročlana porodica odvaja 30 posto plate mjesečno na troškove hrane, dok u BiH jedna čitava plata ide na hranu - istaknuo je Bago, dodavši da je u Njemačkoj pri tome prosječna plata skoro četiri puta viša nego u BiH.

Posljednji podaci

Federalno ministarstvo trgovine godinama objavljuje svakog mjeseca izvještaje o prosječnim cijenama životnih namirnica. Tako se uz malo truda može vidjeti šta i koliko plaćamo skuplje.

Tokom 2008. godine, kilogram riže koštao je 1,28 KM, dok je u decembru 2016. prosječna cijena bila 3,20 KM. Podaci pokazuju da je najskuplja bila u Mostaru i Sarajevu - 3,40 KM. Posljednji podaci pokazuju da je lani bila 3,31 KM. Kilogram margarina u novembru 2019. godine koštao je 4,70 KM, a u decembru 2016. godine 4,60 KM. Kilogram kuhinjske soli 2016. koštao je 0,80, dok je 2019. godine 0,90 KM.

Prosječna cijena kilograma hljeba sada je 2,5 KM, a 2008. ste ga mogli kupiti i za 1,5 KM. Kilogram kafe je 2016. koštao 13,30 KM, a 2019. godine 13,50 KM.

Prosječna plata

725 KM 2008. godina

798 KM 2010. godine

831 KM 2012. godine

925 KM 2019. godine

BiH na samom evropskom dnu

Najveći problem predstavlja činjenica što većina bh. radnika radi za znatno nižu platu od prosječne, ponekad i za mnogo manje nego što košta prehrana za četvoročlanu porodicu.

Iz Udruženja potrošača ističu da rast plata ne prati rast cijena. U mnogim porodicama radi samo jedan član, što nije dovoljno ni za trošak prehrane.

Stoga i ne čudi da je Bosna i Hercegovina, prema standardu, na samom evropskom dnu.