Recimo, u praksi, kada mi odradimo popis, podaci o broju bh. građana neće se moći uporediti sa zemljama koje ovo statističko istraživanje obave 2021. godine. Iz Agencije za statistiku BiH saznajemo da nema šanse da taj posao i mi uradimo iduće godine.

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz RS, rekao je da nema razloga da 2021. godine ne bude popis stanovništva, jer BiH treba realan i pošten popis imajući u vidu da se iz nacionalne strukture izvlači sistem odlučivanja u BiH i da u tom pogledu treba eliminisati svaku vrstu spekulacije.

"Nisam za odgađanje, ali očigledno da neki u BiH misle da samo treba da se vrši popis po elementima koji oni misle da je jedino ispravan", rekao je Dodik i podsjetio na niz nepravilnosti tokom proteklog popisa stanovništva.

On je podvukao da se svi problemi mogu prevazići, ali ako ih bude da će Srbi uraditi pošten popis radi svojih statističkih podloga potrebnih za ekonomiju i druge oblasti, koliko god ga "Evrostat" ne bi prihvatao.

Da je popis stanovništva potreban i za privredu, smatra i Rade Šegrt, urednik portala Udruženja ekonomista Republike Srpske Swot.ba.

"Nažalost, kod nas sve tehničke stvari, kao što je i popis stanovništva, postaju politički problem, što svakako prouzrokuje određenu štetu i u ekonomskom smislu, pogotovo u segmentima planiranja", rekao je Šegrt za "Nezavisne novine".

On ističe da je jako bitno da se uradi popis stanovništva u BiH zbog činjenice da smo svjedoci odliva stanovništva, a migracije su trenutno samo predmet procjena.

"U ekonomskom smislu, kad govorimo o planiranju, pogotovo velike kompanije, koje bi možda i došle u BiH, ne bi znale kakvim tržištem raspolažemo, kakva je kupovna moć stanovništva i slično", naveo je Šegrt.

I Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, ističe da je veoma bitno da popis kod nas bude obavljen kad i u ostalim zemljama, s ciljem da naše podatke možemo porediti s podacima drugih država.

"Definitivno nam trebaju što ažurniji podaci, uključujući i podatak o broju stanovnika, kako bi se na adekvatan način mogli kreirati svi strateški dokumenti, te kako bi realizacija tih dokumenata mogla da da pun efekat. Ukoliko budemo radili na procjenama, kao što to sada radimo, ne moćemo očekivati da dokumenti koje donosimo, a koji se odnose na privredu, daju pun efekat", pojasnio je Blagojević.

Demograf Stevo Pašalić ističe da je evidentno da se ulazi u novu popisnu dekadu, te da je 2021. godina - godina kada većina zemalja vrši popis.

"Apsolutno je šteta to što mi ne radimo popis stanovništva, jer on predstavlja najobuhvatnije mjerenje na jednom prostoru i daje podatke koje ne možete dobiti ni na jedan drugi način, bez obzira na to što imate određene procjene", rekao je Pašalić za "Nezavisne".

Popis se, kako napominje, vrši upravo zbog toga da bi podaci bili uporedivi u međunarodnim okvirima. Istakao je da podaci popisa, a koji je u BiH posljednji put sproveden 2013, nakon pet godina više nisu relevantni.

"Starosna struktura stanovništva, zatim podaci o aktivnoj radnoj snazi, kao i školskoj spremi stanovništva i slično jako su bitne karakteristike koje se dobijaju popisom stanovništva", pojasnio je Pašalić.

Iz Agencije za statistiku BiH rekli su da su tek u drugoj polovini prošle godine dobili zadatak od Savjeta ministara BiH da počnu aktivnosti u vezi s pripremom zakona o statistici BiH, o popisu stanovništva i popisu poljoprivrede. Agencija je, u skladu s tim, formirala radne grupe za izradu potrebnih zakona.

Za pripremu popisa stanovništva potrebno je od tri do pet godina, s tim što, kako nezvanično saznajemo, statističke institucije već imaju određenu infrastrukturu tako da bi kod nas, u najboljem slučaju, popis mogao biti 2023. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.