Prijem u Gradskoj upravi za srpske dobrotvore

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić primio je danas dobrotvora Spasoja Albijanića iz ovog grada koji je finansirao izgradnju Spomen-muzeja stradalima u Starom Brodu i Miloševićima, kao i Dragu Mirkovića, poznatog kamenoresca iz Bijeljine koji nesebično, od dolaska u ovaj grad, pomaže Srbima.

Prijem u Gradskoj upravi za srpske dobrotvore
FOTO: Semberija info

"Organizovali smo ovaj prijem za dvojicu patriota čije su firme društveno odgovorne i koji su svojim donacijama, kao i odnosom prema gradu Bijeljina i ukupnim dešavanjima obilježili jedno vrijeme", rekao je Mićić novinarima.

Mićić je naveo da i Albijanić i Mirković imaju svoje privatne kompanije, a svojim radom nastojali su da obilježe jedno vrijeme i ostave nešto trajno.

On je podsjetio da je Spasoje Albijanić mnogo doprinio podizanju spomenika Srbima koje su u proljeće 1942. godine na Drini ubile ustaša.

"Albijanić je i finansijski i organizaciono mnogo pomogao izgradnju tog spomenika, a naše je zadovoljstvo što je riječ o našem sugrađaninu i velikiom patrioti", rekao je Mićić.

Mićić je rekao da je Drago Mirković od 90-ih godina prošlog vijeka na sebe, uz neznatnu pomoć boračkog odjeljenja, preuzeo da pomogne porodicama poginulih boraca i napravi brojne spomenike za njihove najmilije.

"Ovaj prijem je organizovan da, prije svega, kažemo koliko smo ponosni što su članovi naše lokalne zajednice i da im zahvalimo u ime građana Semberije i svih nas. Ovakvi ljudi treba da budu primjer", naglasio je Mićić.

Albijanić je rekao da ovaj prijem za njega znači veliku čast jer je rukovodstvo grada u njemu prepoznalo nekog ko je učinio dobro djelo, odnosno mladim pokoljenjima ostavio nešto za pamćenje.

On je podsjetio da je sa porodicom i prijateljem Miodragom Davidovićem iz Nikšića lani sagradio Spomen-muzej na mjestu gdje su ustaše 1942. godine izvršile genocid nad srpskim narodom.

"Tada je pobijeno više od 6.000 Srba - žena, tek rođene i čak nerođene djece, staraca, žena i djevojaka, koji su htjeli da pređu preko Drine i nađu spas u Srbiji", rekao je Albijanić novinarima.

Albijanić je naglasio da su ih ustaške horde, nažalost, sustigle i počinile stravičan zločin."Tu je učinjen još jedan zločin - zločin zaborava", rekao je Albijanić i podsjetio da je u prethodnom periodu bilo zabranjeno da se taj događaj spominje kao zločin.

On je istakao da je prvi put o ovom zločinu progovoreno prije desetak godina kada je sveštenik Dragan Vukotić na mjestu stradanja nedužnih ljudi podigao prvu spomen-kapelu.

"Godinama poslije nije bilo nekakvih značajnijih obilježja. U proljeće, na praznik Mladenci 1997. godine, slučajno sam se našao tamo. Tada nisam znao ništa o tom stradanju", ispričao je Albijanić, koji je nagrađen ordenom Srpske pravoslavne crkve.Albijanić je naveo da je prilikom posjete tom mjestu, zajedno sa svojim prijateljem Davidovićem, došao na ideju da sagrade spomen-muzej.

"Od Boga smo bili pozvani da upravo nas dvojica podignemo to spomen-znamenje koje ostaje budućim generacijama na pomen i nauk šta se dogodilo stradalnom srpskom narodu u 20. vijeku, kako bi iz toga izvukli jedno - da se takav zločin nikada i nigdje više ne ponovi", rekao je Albijanić.

Mirković je zahvalio gradskom rukovodstvu što su prepoznali veliko djelo sugrađanina Spasoja Albijanića, tim prije što je od zaborava otrgnuo veliki zločin.

"Svjedok sam da je Albijanićev vođa za ovo, kao i druga dobra djela, bilo isključivo njegovo srce. On je sve činio kao veliki rodoljub i patriota", rekao je Mirković, čija firma je o svom trošku uradila više od 500 spomenika porodicama poginulih.

U Starom Brodu u opštini Višegrad u septembru prošle godine osveštan je spomen-muzej čiji je finansijer Albijanić, a za koji je projekat uradio arhitekta Novica Motika iz Zvornika.Pokolj u Starom Brodu i Miloševićima desio se proljeća 1942. godine, uglavnom na obalama rijeke Drine, u mjestima Stari Brod i Miloševići, opština Višegrad.

Ustaše, predvođene Jurom Francetićem, u ovom pokolju ubile su više od 6.000 nenaoružanih Srba, isključivo civila. Jedan broj ljudi se namjerno ili nenamjerno utopio u rijeci Drini, bježeći od ustaša.

Srpski civili su bili uglavnom pripadnici zbjegova sa područja mjesta Rogatica, Višegrad, Han Pijesak, Kladanj, Sokolac, Olovo, Pale i Sarajevo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA