Nova radna mjesta kao odgovor na krizu

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je namjera konsultativnog sastanka, održanog u petak, 10. februara, u Banjaluci, bila da bude uvod u razgovore o tome kako napraviti i stimulisati sistem koji će produkovati više radnih mjesta, kao ključni odgovor na krizu.

Nova radna mjesta kao odgovor na krizu

Dodik je naglasio da je koncept liberalnog kapitalizma u značajnoj krizi i da je pitanje da li se pravi neki novi koncept, koji bi mogao da prevlada u budućem vremenu kao način privređivanja, te da je u tom smislu, potrebno je razmotriti poziciju Republike Srpske.

"Imamo ljude koji su orijentisani masovno na lokalno tržište, a to lokalno tržište napadnuto je od velikih kompanija iz regiona i oni sad imaju problem da se održe u konkurenciji u kojoj smo mi, u BiH, široko otvorili vrata za ulazak stranog kapitala, konkurencije i svega toga, a vidimo da ne možemo da iznesemo tu konkurenciju", rekao je Dodik za Srnu.

On je naglasio da nas je otvorenost granica dovela u situaciju da je značajan dio industrijske proizvodnje, ne samo devastiran u ratu, nego se nije uspio rehabilitovati u miru, zato što je konkurencija, koja je došla iz okruženja, bila destimulativna da se bavimo, na primjer, proizvodnjom obične vode, pa zbog toga sada uvozimo 100 miliona KM obične vode i sokova.

Predsjednik Republike Srpske je ukazao na činjenicu da BiH nema značajne ekonomske poluge i nadležnosti, osim monetarne vlasti u okviru Centralne banke i carinske politike te da se sve svodi na ono što su entiteti i pitanje kako kreirati jedan sistem koji bi mogao da bude stimulativan, održiv, podsticajan.

"Nije uvijek samo novac u pitanju. Šta ćemo kad napravimo fabriku, a ona ne može da proda svoje proizvode u regionu? Da li je možda vrijeme da prekomponujemo organizaciju Vlade, stvorimo jedno jako ministarstvo privrede koje će imati u sebi 100 ljudi, koji će se baviti i biti menadžeri preduzećima? Da zaposlimo 100 mladih ljudi koji će napadati tržište okruženja i Evrope i biti menadžeri za ta preduzeća i njima obezbijediti da se bave proizvodnjom? Da li je rješenje u tom da snažno napadamo tržišta Rusije, sa stanovišta onog što možemo prodati, a to je hrana", naveo je predsjednik Dodik kao neke od mogućnosti za aktuelno stanje u privredi.

On je naglasio da Republika Srpska ima po glavi stanovnika hektar obradivog zemljišta i uvozi hranu, dok na primjer Danska ima 0,51 hektar, a jedan je od najvećih izvoznika hrane.

Predsjednik RS ocijenio je da spoljna zaduženost Republike Srpske nije dramatična, što se tiče bruto društvenog proizvoda, te da je među najnižim u regionu i Evropi, ali da se u budućnosti treba pozabaviti i tim pitanjem.

"U strukturi zaduženosti najveći stepen zaduživanja, kredita i obaveza, vezan je za period do 1991. godine, gdje smo mi preuzeli proces privatizacije onakve kakva je bila", rekao je predsjednik Dodik i kao primjer, naveo da danas RS isplaćuje kredite za Hidroelektranu u Višegradu.

"Ključno je odgovoriti na pitanje energetskih potencijala, vode, hrane i proizvesti jedan novi projekat u Republici Srpskoj, koji bi mogao da se tretira kao reindustrijalizacija, kako bi se popeli na očekivani nivo 30 odsto učešća u bruto društvenom proizvodu u industriji", rekao je predsjednik Dodik.

On je naglasio da su to sve pitanja o kojima treba razgovarati, a kasnije formulisati u određena dokumenta, koja bi mogla da budu provodiva, ne samo kroz izmjenu zakona, nego kroz izmjenu određenih procedura, koje bi mogle da budu korisne.

Govoreći o poreskoj politici, predsjednik Dodik je naglasio važnost poštovanja odgovornosti u poreskom sektoru i upitao da li je isplativo da održavamo ovako veliki nivo izdavajanja za penzioni sistem, a da ne napravimo dramatičan rez i preusmjerimo ta sredstva u investicije koje mogu biti održive.

Dodik smatra da je jedna od mogućnosti i nova politika industrijskih zona širom Republike Srpske, sa besplatnim uređenim zemljištem, koje će biti stimulans za buduće investitore, te da možda vrijeme da Republika Srpska, putem Investiciono-razvojne banke formira svoju poslovnu banku, u kojoj će sakupiti depozite i na taj način pokušati uticati na kretanje kapitala.

Predsjednik Republike ocijenio je da samo novi investicioni cikuls može da omogući razvoj, te da je ključni zadatak smanjenje troškova administracija i budžeta na nivou BiH.

Dodik podsjetio da su završeni pregovori sa Evropskom investicionom bankom i da treba da bude potpisan ugovor od 100 miliona evra za obnovu Kliničkog centra u Banjaluci i bolnica u Bijeljini i Kasindolu.

"Krajem februara biće potpisan preliminarni ugovor sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj od 180 milona evra za autoput Banjaluka - Doboj, tako da bi veoma brzo mogao da bude raspisan tender za jednu dionicu", istakao je Dodik.

Predsjednik Republike ukazao je na važnost, tokom pregovora sa bankom, da domaći izvođači dobiju te poslove i podsjetio na praksu da kredite koje dobijemo od stranih banaka, iskoriste strani izvođači, dobiju poslove i onda veoma jeftino angažuju domaću operativu.

"Zbog toga je ova dionica podijeljena na nekoliko lotova, kako bi i naša preduzeća mogla dobiti poslove, a ključno pitanje politike u svim zemljama je - kako obezbijediti lokalnim preduzećima da rade", istakao je Dodik.

Prema njegovim riječima, uskoro će biti objavljen tender za koncesiju za izgradnju dionice koridora Pet ce kroz Republiku Srpsku, radovi na prevoju Čemerno biće završeni do kraja ove građevinske sezone, a vrijednost radova je oko 70 miliona maraka.

"Priprema se ulaganje za TE Ugljevik 3, čija će ukupna investicija, u naredne tri godine, biti 700 miliona evra. Termoelektrana Stanari, od 400 miliona evra, u završnim je pregovorima. U prilici smo da izaberemo strateškog partnera za Gornju Drinu, to je sistem elektrana u vezi Buk Bijele, gdje su se pojavile dvije značajne kompanije iz Njemačke i Kine. U tome želimo da sačuvamo i naše učešće, zajedno sa njima", rekao je predsjedik Dodik, dodajući da su razgovori o tome u toku.

Prema njegovim riječima na rijeci Bosni, norveška kompanija je dobila koncesiju za uređenje obala i izgradnju tri protočne elektrane u vrijednosti od 280 miliona evra.

U ovoj godini, Elektroprivreda Republike Srpske, na projektima koji su podrška sistemu Gornji Horizonti ulaže 180 miliona KM, a počeće i izgradnja HE Bočac dva, čija je vrijednost oko 50 miliona KM.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

25°

  • 14:00

    25°C
  • 17:00

    25°C
  • 20:00

    22°C
Umjereno oblačno
Vodostaji rijeka u Semberiji
Drina Radalj

61 cm

Promjena: 0cm

Sava Jamena

320 cm

Promjena: 0cm

Podaci ažurirani: 20. May 2024. 11:00

BDBOX oglasi SVI OGLASI