On je naveo da je u okviru pojačane akcije protiv rada na crno provedeno 856 kontorla, te da je broj zaposlenih radnika kod kontrolisanih subjekata 2 814, a da ih je zatečeno 1 465.

Delić za "Fokus" navodi da je rad na crno najčešće prisutan u manjim preduzećima u oblasti ugostiteljstva, trgovine i turizma, šumarstva, prerade drveta, građevinarstva, te uslužnim djelatnostima.

On napominje da je za suzbijanje rada na crno neophodna ekonomska i politička stabilnost zemlje, te uspostavljanje novog sistema vrijednosti i promjena svijesti pojedinaca, kao i šira akcija koja uključuje i MUP, Poresku upravu i druge.

"Zbog visoke stope nezaposlenosti i suficita radne snage, ljudi su spremni da prihvate bilo kakav posao, a ima i slučajeva, gdje su radnici sami tražili da ih poslodavac ne prijavi kako bi im iznos plate bio veći", kaže Delić.

On je istakao da građani na telefonski broj Centra za prijave i pritužbe Inspektorata RS koji je osnovan 2006. godine godišnje u prosjeku upute oko 2 500 prijava i pritužbi, te da se najveći broj odnosi na kršenje propisa iz oblasti rada i zaštite na radu, te prometa robe i usluga.

Govoreći o kontroli privatnih zdravstvenih ustanova, on je naveo da u Inspektorat povremeno pristignu informacije o obavljanju zdravstvenih usluga u priva­tnim stambenim objektima, odnosno da ljekari naručiju pacijente u svoje kuće u kojima imaju improvizovane neregistrovane ambulante, navodeći da je za sada nakritičnije područe Bijeljine za koje postoje i neki spiskovi ljudi koji obavljaju ove poslove u stanovima.

On je naveo i da u Inspektoratu postoji problem nedovoljne kadrovske popunjenosti, koja iznosi oko 85 odsto, te da raspolažu samo najnužnijim kadrom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.