Bračni par iz Brodca spojio znanje i rad, pa ubire plodove

Trude se da osavremene proizvodnju, jer se poljoprivredi posvetio i njihov sin. U budućnosti planiraju da stvore modernu farmu, na kojoj će plodove svog rada ubirati i njihova buduća pokoljenja.

Diplomirani ekonomista Duško Rikanović nekada je bio direktor zemljoradničke zadruge, pa referent za mjesne zajednice. Prije pet godina podvukao je crtu i posvetio se vlastitom domaćinstvu. Tada su u štali imali samo jednu kravu.

Postepeno su povećavali broj - na pet, pa na 14, a danas ovo komercijalno gazdinstvo ima 25 grla. Računica je, kažu, jasna. Koliko radiš - toliko i zaradiš, a duša puna.

- Kad uporedim ovaj i nekadašnji život, ne kajem se nimalo. Imao sam platu od 1.000 KM, a sada to zaradim za par dana. „Izmuzemo" tu sumu u mlijeku, a ne računam prihode od prodaje teladi i bikova. Istina je da sam uvijek bio u odijelu i da su mi zavidjeli mnogi, ali ne bih se vraćao na staro, jer sam sada svoj gazda. Radim ono što volim i od toga moja porodica solidno živi - kaže ovaj ugledni domaćin.

Supruga Biljana, koja je završila Višu ekonomsku školu, zadovoljna je postignutim rezultatima. Nije bilo lako u početku, ali upornost i marljivost su se isplatili.

- Imamo svoj mir, uživamo u seoskoj idili. I djeca su s nama i odlično su prihvatili ovakav način života. Radni dan nam traje od osam do 12 sati. Nekad posla i nema mnogo. Ali nije teško. Kad vidiš na kraju mjeseca rezultate onda sve muke zaboraviš - kaže domaćica.

Rikanovići godišnje proizvedu 100.000 litara mlijeka. Da bi uspjeli u tome vode računa o svakoj sitnici.

- Tri, četiri vrste suve i koncentrovane hrane dajemo našim grlima. Ja, kao ekonomista, dobro gledam računicu. Nekada sam našem veterinaru govorio "ako treba, davaću kravama i banane" - kaže Duško, a onda kroz osmijeh dodaje da to nije dobra ideja, jer će krave izgubiti mliječnost.

- Ako želite dobar rezultat, morate se i potruditi - savjetuje on.

Ekonomisti vješto vode domaćinstvo, pa se umjesto plaćanjem "u kešu" služe i kompenzacijom. Za telad dobijaju repromaterijal. Uz pomoć podsticaja za kapitalne investicije ulažu u mehanizaciju, koja je glavna karika u lancu proizvodnje.

I sin Dejan, koji je po struci carinski tehničar, napustio je posao u privatnoj firmi u kojoj je radio šest godina i posvetio se poljoprivredi.

- Zahvaljujući podsticaju Ministarstva poljoprivrede RS, od 30 odsto, kupili smo novi traktor, vrijedan 130.000 KM. Sad smo izvdojili oko 10.000 KM za sjetvenospremač. I tu ćemo dobiti povrat sredstava u iznosu od 35 odsto. Ne može se zemlja obrađivati bez dobre mehanizacije - kaže mladić.

Planiraju da konkurišu i za pretpristupne fondove EU. Put ka ovom cilju bio bi im, kažu, olakšan kada bi procedura za građevinske dozvole bila pojednostavljena, a gazdinstvima koja žele da se proširuju omogućen zakup državnog zemljišta.

- E, sad nam treba i više zemlje, pa se nadamo da ćemo uspjeti da dobijemo oranice u koncesiju. Da daju po skraćenoj proceduri i mnogo jeftinije građevinske dozvole za štale, da možemo konkurisati, jer ako to ne učinimo propašće nam evropski fondovi. Kad bi naše Ministarstvo samo ispoštovalo mjeru koju Srbija primjenjuje - jedna krava, jedan hektar državne zemlje na korištenje, mnogo više domaćinstava u Srpskoj opredijelilo bi se za ovu proizvodnju - smatra Duško.

Ne okrećite leđa selu

Rikanovići imaju 25 hektara zemljišta, a želja im je da imaju duplo više, da grade i proširuju gazdinstvo. Vizija im je moderna farma na kojoj bi djeca imala budućnost.

Zahvaljujući stečenim diplomama u starosti će, kažu, imati penziju i biti ekonomski savjetnici sinu, da bez problema ukalkuliše materijalne troškove - cijenu rada, amortizaciju mašina, radnu snagu, te da računa na sigurnu dobit.

- Ne želimo da stanemo na ovom, već hoćemo da proširujemo naše gazdinstvo. U radu je spas i zato ne okrećite leđa selu - poručili su Rikanovići.