Smrt stiže prije poziva za posao
Čekajući zaposlenje na birou rada u Srpskoj u ovoj godini umrla je 61 osoba, odnosno u prosjeku je devet lica mjesečno brisano sa liste nezaposlenih po osnovu ovog razloga.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, najviše osoba koje je brisano sa evidencije nezaposlenih po osnovu smrti i to 23 bilo je na birou do jedne godine, dok je njih 19 osoba bilo duže od devet godina.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- Prosječna dužina čekanja na evidenciji nezaposlenih zavisi prije svega od stepena stručne spreme, dodatnih znanja ali i sposobnosti koje lica posjeduje, te aktivnosti u traženju posla - naveli su u Zavodu za zapošljavanje.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Na osnovu trenutnih pokazatelja u okviru trećeg stepena stručne spreme najduže na zaposlenje čekaju metalostrugari i to oko sedam godina, a bravari i trgovci oko šest godina.
- Do posla najbrže dolaze instalateri voda, plina te grijanja sa prosječnom dužinom čekanja na zaposlenje oko jednu godine i šest mjeseci. Frizeri i električari u prosjeku na posao čekaju dvije godine i tri mjeseca - kazali su "Glasu Srpske" u Zavodu za zapošljavanje.
Kada je riječ o četvrtom stepenu stručne spreme zanimanja koja najduže na posao čekaju su mašinski tehničari koji na posao čekaju oko šest godina, dok maturanti gimnazije i ekonomski tehničari na birou provedu oko četiri godine i 10 mjeseci.
- Zanimanja iz ove kategorije koja najbrže dolaze do zaposlenja su ugostiteljsko-kulinarski tehničari, zubno-stomatološki tehničar i tehničari računarstva koji na zaposlenje u prosjeku čekaju oko godinu - naveli su u Zavodu.
Na osnovu trenutnih pokazatelja u okviru sedmog stepena stručne spreme najbrže do zaposlenja dolaze profesori matematike i fizike te informatike, diplomirani farmaceuti, ali i ljekari te diplomirani inženjeri poljoprivrede i elektrotehnike. Oni na posao u prosjeku čekaju godinu dana.
- U okviru ovog stepena stručne spreme na posao najduže čekaju radnici prirodnih nauka-geografije, profesori fizičkog i zdravstvenog vaspitanja, te diplomirani novinari koji do radnog mjesta dolaze u prosjeku za tri godine - naveli su u Zavodu.
Da bi se popravilo stanje u vezi sa pitanjem zapošljavanja u Srpskoj godinama unazad svi su poručivali da upisnu politiku treba prilagoditi potrebama tržišta rada, te revidirati postojeće studijske programe i smanjiti upisne kvote.
- Potrebna je ozbiljna reforma obrazovanja, kako bi bilo zaustavljeno ili bar smanjeno školovanje profila učenika koja nisu potrebna tržištu - poručili su privrednici.











