Pokloni u Muzeju Semberije

Muzej Semberije od male zbirke zavičajnih predmeta za nešto manje od pola vijeka postojanja izrastao je u respektabilnu kulturnu ustanovu regionalnog karaktera. Sada postoje i stalne postavne, organizuju se tematske izložbe, festivali naučnih i etnoloških filmova, književne večeri i druge manifestacije, ali i dalje je osnovna djelatnost prikupljanje i čuvanje raznih predmeta.

"Od ljudi koji vole naš muzej dobili smo raznovrstan arheološki materijal, odjeću i druge tekstilije, zatim pokućstvo, alate, oružje, umjetničke predmete, obilje dokumenata, fotografija i knjiga. Sve se to našlo u okrilju Muzeja sa zajedničkim ciljem - da se obogati znanje o vlastitoj prošlosti, te da se ovo kulturno nasljeđe sačuva od propadanja i zaborava" - kaže istaknuti muzeolog Tanja Lazić.

Muzej Semberije u Bijeljini uopšte ima bogat fundus, a većina eksponata, uporedo sa terenskim istraživačkim radom i otkupom, pokloni su građana.

"Osim po brojnosti, ova kategorija eksponata izdvaja se i po mnogim reprezentativnim primjercima koji su značajno obogatili postojeće zbirke i kolekcije. Zbog toga se poodavno ukazala potreba da se obezbijede novi prostori kako bi pokloni bili izloženi" kaže direktor Muzeja Semberije Mirko Babić.

U Arheološkom odjeljenju u minulih dvadeset godina našli su se predmeti pronađeni arheološkim istraživanjima u okolini srednjovjekovnog manastira Tavna, zatim u Suvom Polju, Brocu, Glavičicama, Srebrenici, Skelanima, Zvorniku i na drugim lokacijama.

"Prilikom rekognosciranja terena u Semberiji, na majevičkom pobrđu i Birču, te u zvorničkom Podrinju pronađen je veliki broj eksponata, ali su nam, ipak, dragocjeni pokloni građana. Tako nam je, na primjer, Goran Puhalo iz Bijeljine poklonio fosilne ostatke morskih zvijezda sa površinskog kopa rudnika u Ugljeviku" - kaže radnik ovoga muzeja Snježana Antić.

Uzorke minerala i ruda Muzeju je poklonio i Dušan Nikolić iz Bijeljine, okamenjene školjke Drago Stanković iz Gornjeg Zabrđa, mamutov zub Jovica Sofrenić iz Broca, rimski žrtvnenik Petar Maksimović iz Skelana, antičku keramiku (sedam heksagonalnih podnih pločica i jedna kugla) Zoran Mićić iz Velinog Sela i tako redom.

Ti predmeti su još jedan od sigurnih dokaza da su se u ravnici između dvije rijeke oduvijek ukrštali putevi, da se u njoj živjelo, nastajalo i nestajalo, gradilo i razgrađivalo - da se postojalo još od praistorije, pa do našeg doba.

Tragove svoga bitisanja ostavili su i stanovnici davno iščezlog Panonskog mora, zatim ljudi iz praistorije, te Kelti, Rimljani, Sloveni i drugi.

"Poklonjeni predmeti sadrže baštinu i energiju pojedinaca ili cijelih porodica, a u sebi nose najdublje emocije, predstavljaju simbole lične radosti ili drame, čuvaju sjećanja na djetinjstvo, događaje i doživljaje iz ranijih vremena. Darodavci dio sebe ili svoga života tako su "prepustili" i drugima da to vide, što je, samo po sebi, veliki ljudski gest. Istovremeno, to je znak i posebnog povjerenja u Muzej Semberije kao profesionalu ustanovu sa specifičnom kulturnom misijom" - kaže Tanja Lazić.

Najviše poklona dobili su Istorijsko i Etnološko odjeljenje. Dosta je dokumenata, posebno onih iz zarobljeničkih logora u oba svjetska rata, te plakata kulturnih i drugih događaja u ovom dijelu Republike Srpske, zatim odlikovanja, fotografija, razglednica, okova sužnjeva, povelja, školskih svjedočanstva, porodičnih fotografija, zbirki i relikvija, potom i rukopisa, zastava, dokumenta o životu Jevreja u Bijeljini između dva velika rata, pozorišnih afiša, kostima i drugog.

Na ovaj način sačuvano je dosta materijala o djelovanju bijeljinskog amaterskog pozorišta „Scena", koje je bilo u samom vrhu nekadašnjeg pozorišnog stvaralaštva u bivšoj Jugoslaviji. Slično je i sa plakatima i fotografijama filmova bioskopa „Radnik" iz vremena „magične srebrne svjetlosti".

"Nakon tematskih izložbi o starim semberskim i bijeljinskim porodicama Muzej je dobio dosta poklona i ostalih gradskih i seoskih porodica, čak i od potomaka porodica koje su davno napustile Semberiju. Tako imamo dokumenta i fotografije porodica Abel, Kiršner, Buh, Šumaher, Vazmer, Bauer, Vinterfeld, Peterhans, Mec i drugih" - kaže Mirko Babić.

Posebnu pažnju posjetilaca privlači komplet radio-prijemnika i televizora marke „belvedere" Božidara Živanića iz Patkovače.

Etnološko odjeljenje dobilo je veliki broj drvenih posuda, narodnih nošnji, alata, ćilima i drugog pokućstva. Muzejska biblioteka u proteklih dvadeset godina dobila je skoro tri hiljade novih naslova.

Tekst i fotografija: Tihomir Nestorović