Tanka linija između dobrog posla i modernog ropstva: Sve veći rizici od radne eksploatacije
Fondacija "Lara" je u utorak 6. oktobra u Sarajevu organizovala Konferenciju „Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije u Bosni i Hercegovini“, koja je završni događaj u projektu "Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije se dešava - PREPOZNAJ I ZAŠTITI SE”.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
O ovoj temi, odgovoru nadležnih institucija i mogućnostima sinergijskog djelovanja vladinog i nevladinog sektora su govorili panelisti: Samir Rizvo, državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima u BiH, Edin Ajdinović iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Nemanja Mičić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Amra Jahić iz Inspektorata Vlade Brčko Distrikta, Radmila Žigić iz Fondacija „Lara", Zlatibor Kojčić iz Sindikata tekstila, kože, obuće i gume Federacije BiH i Boris Topić iz Misije OSCE-a u BiH.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Konferenciji je prisustvovalo 35 učesnika, predstavnika nadležnih institucija, gender mehanizama, te domaćih i međunarodnih nevladinih organizacija.
Projekat „Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije" Fondacija „Lara" realizuje u partnerstvu sa članicama Mreže bosanskohercegovačkih nevladinih organizacija za borbu protiv trgovine ljudim RING, uz podršku Evropske unije i Savjeta Evrope kroz zajednički program "Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022" i projekat "Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u BiH".

Aktivnosti u projektu za cilj imaju da doprinesu prevenciji i umanjenju rizika od trgovine ljudima u BiH sa fokusom na prisilni rad i druge oblike radne eksploatacije kroz umrežavanje nevladinog i vladinog sektora i povećanje informisanosti građana i opšte javnosti, a ciljne grupe su mladi i nezaposlene osobe koje traže posao u inostranstvu kao i drugi građani BiH koji su zbog ranjivog socijalnog položaja u riziku od radne eksploatacije.
Tokom protekla tri mjeseca realizovana je pripremna radionica razmjene iskustava i dobrih praksi u cilju prevencije trgovine ljudima u BiH, sa fokusom na radnu eksploataciju, u toku je i online kampanja na FB stranici STOP modernom ropstvu, za potrebe ukazivanja na problem radne eksploatacije u online prostoru urađeni su info leci i promo video, a u fazi finalizacije je i studija za razumijevanje položaja žena koje su u riziku sa preporukama za unapređenje praksi i politika u oblasti rada i trgovine ljudima, čiji je cilj da doprinese prevenciji i umanjenju rizika od trgovine ženama kroz radnu ekspolatacije i prisilni rad.

Ipak, centralna aktivnost bila je kampanja "Između dobrog posla i modernog ropstva - Kako se dešava i šta možete da uradite?", koja je realizovana tokom septembra u vidu javnih događaja u 12 gradova širom BiH.
Najava kampanje je održana je u Bijeljini krajem avgusta, izlagači su bili Stanislava Tanić, šefica Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima, Diko Simić, inspektor rada u Inspektoratu RS, Aida Ćosić, članica ekspertskog tima koji je radio na izradi Osnovne studije o stanju u oblasti trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije i Dragana Petrić iz Fondacije „Lara".

Kampanja „Između dobrog posla i modernog ropstva - kako se dešava i šta možete da uradite?" je realizovana u saradnji sa članicama Mreže RING koje su u svojim gradovima organizovale javne debate i ulične akcije.
Javne debate su održane u šest gradova BiH - u Bratuncu (organizator: Udruženje žena "Maja" Kravica), Mostaru (Udruženje "Žena BiH" Mostar), Doboju (Udruženje građana "Budućnost"), Zenici (Centar ženskih prava), Tuzli (Udruženje žena Romkinja "Bolja budućnost") i Banjaluci (Fondacija "Udružene žene").

Debatama je animirano oko 110 učesnika/ca, a obuhvaćen je širok spektar institucionalnih i vaninstitucionalnih aktera: predstavnici brojnih granskih sindikata (sindikat prosvetnih radnika, sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti, sindikat tekstila, kože i obuće...), odjel za besplatnu pravnu pomoć, inspektori rada, predstavnici opštinskih/gradskih administracija, članice lokalnih NVO, Unija udruženja poslodavaca RS, Unija studenata, Karitas, MUP-ovi, centri za socijalni rad, Služba za poslove sa strancima, Kantonalni zavod za pravnu pomoć, mediji... Pokazale su da se samo udruživanjem snaga predstavnika lokalnih institucija i organizacija civilnog društva mogu poslati prave informacije do krajnjih korisnika, umanjiti rizici od radne eksploatacije i zaštiti prava radnika.

Ulične akcije su takođe organizovane u šest gradova - u Goraždu (organizator: Udruženje žena "Goraždanke" Goražde), Višegradu (Udruženje žena "MOST"), Prnjavoru (Udruženje "Romska djevojka - Romani ćej"), Derventi (Udruženje žena Derventa), Brčkom (Udruženje aktivnih žena "Gender") i Bijeljini (Udruženje za razvoj i edukaciju mladih "Siguran korak") i naišle su na odličan odziv javnosti. Iskazan je visok nivo interesa za radnu ekpsloataciju, naročito među mladima između 18 i 35 godina starosti.

Aktivnosti realizovane u projektu "Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije se dešava - Prepoznaj i zaštiti se" su otvorile brojna pitanja - zaključeno je da je prostor za djelovanje jako širok; naglašena je važnost edukacije jer je položaj radnika/ca kako u BiH, tako i onih koji odlaze u inostranstvo u potrazi za boljim i sigurnijim životom sve teži, a zaštita njihovih prava je na jako niskom nivou; prepoznat je značaj sindikata u prevenciji radne eksploatacije i potreba jačanja sindikalnog organizovanja, naročito u privatnom sektoru. Kao razlog malog broja formalno identifikovanih slučajeva trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije navedena je tanka linija između kršenja radničkih prava i ovog oblika trgovine ljudima koju je teško dokazati.

Projekat Fondacije "Lara" je doprinos umanjenju rizika od trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije koji su u BiH povećani, naročito usljed masovnog odlaska radno sposobnog stanovništva u inostranstvo u potrazi za zaposlenjem. Taj rizik je posebno izražen kod mladih koji zbog boljih uslova života i rada često "nasjedaju" na lažne oglase za posao, zbog čega su poruke kampanje u velikoj mjeri bile usmjerene baš na taj dio stanovništva kako bi ih blagovremeno informisali o opasnostima trgovine ljudima.











