Berači gljiva u Srpskoj neće biti oštećeni
Firme koje se bave otkupom i izvozom ostalih šumskih proizvoda poput gljiva i ljekovitog bilja, a koje se sakuplja u šumama i na šumskom zemljištu u svojini Republike, nisu za to plaćale naknadu, zbog čega je donesen novi pravilnik koji uvodi više reda u ovu oblast.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Rekao je to pomoćnik ministra za šumarstvo i lovstvo Goran Zubić ističući da su firme, koje se bave otkupom i prodajom ostalih šumskih proizvoda, obavezne da plaćaju naknadu od pet odsto "Šumama RS", koje su korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- Mnoge firme ranije se nisu pridržavale tog propisa. Tome u prilog govore podaci da su firme koje se bave preradom i prodajom ostalih šumskih proizvoda lani izvezle robu u vrijednosti od 23 miliona KM, a "Šumama RS" na ime korišćenja uplatile su samo 8.000 KM umjesto više od milion maraka, iako ovdje treba uzeti u obzir da one imaju i vlastitu proizvodnju - kazao je Zubić.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Zbog toga je, dodaje on, donesen novi Pravilnik o uslovima korišćenja i načinu sakupljanja ostalih šumskih proizvoda koji sutra stupa na snagu.
- Njime su preciznije propisane kontrole u toj oblasti. Sakupljači, odnosno fizička lica, koji žive od prodaje ostalih šumskih proizvoda, i dalje će moći da sakupljaju gljive, bilje i ostalo, ali će ih firme morati registrovati i dodijeliti im identifikacioni broj, odnosno karticu. Oni će prilikom kontrole u šumskom gazdinstvu samo pokazati taj dokument i neće imati problema. Takođe, ta lica će proći određenu obuku da pravilno prikupljaju ostale šumske proizvode kako ne bi došlo do degradacije u staništu. Nikakvu drugu obavezu neće imati u odnosu na prethodni pravilnik - istakao je Zubić.
Što se tiče kontrola, on kaže da će ugovor, koji će komercijalna preduzeća sa "Šumama RS" sklopiti na godišnjem nivou, podrazumijevati lokacije, količine i vrste ostalih šumskih proizvoda.
- Kontrolu na terenu će vršiti lugari. Oni će provjeravati da li sakupljač ima identifikacioni broj i evidencioni blok u kojoj upisuje količine. Firme na kraju godine imaju obavezu da zaključno sa svakim mjesecom predaju te blokove, gdje se vide količine, na osnovu kojih će plaćati nadoknadu "Šumama RS" - rekao je Zubić.
Bilo koji prirodni resurs, naglasio je Zubić, nije moguće uzeti bez određene nadoknade prema Srpskoj.
- Niko danas ne može ući u šumu i, recimo, uzeti kubik drva ili uloviti ribu, a da ne plati određenu naknadu. Naknada za ostale šumske proizvode od pet odsto uopšte nije visoka, a u jednom od prethodnih zakona o šumama iznosila je deset odsto i nije bilo nikakvih problema - istakao je Zubić.
Kada su u pitanju fizička lica koja sakupljaju ostale šumske proizvode za vlastite potrebe, Zubić kaže da je i prethodnim pravilnikom bilo propisano da građani dnevno mogu sakupiti do jednog kilograma.
- Smatramo da je, na primjer, kilogram gljiva za potrebe jednog domaćinstva dnevno sasvim dovoljan - rekao je Zubić.
Degradacija
Goran Zubić je istakao da "Šume RS" imaju obavezu da urade godišnje planove korišćenja i ostalih šumskih proizvoda, tako da oni moraju predvidjeti gdje, koje količine i vrste će biti sakupljane.
- Međutim, ako nemamo uvida u samoj realizaciji gdje se šta sakuplja i u kojoj količini, rizikujemo da degradiramo potencijal staništa i ugrožavamo održivost tih vrsta, o čemu moramo prioritetno voditi računa - ističe Zubić.
22° 10°
