Arheološka nalazišta - riznica na semberskoj trasi budućeg auto-puta

Iz Muzeja Semberije upozoravaju da je dragocjene materijalne dokaze neophodno zaštititi i sačuvati.

Podsjećaju da su atari semberskih sela Ostojićevo i Batković najstarija naseljena mjesta još iz perioda neolita, te da su prethodna istraživanja pokazala da su na ovom području postojale i naseobine koje su pripadale čuvenoj vinčanskoj kulturi.

Spomenici u dvorištuU dvorištu porodice Lazarević u Batkoviću, osim dijelova ljudskih skeleta u više grobnih jama, otkopano je i nekoliko nadgrobnih spomenika. Ovo otkriće prijavili su Muzeju Semberije.

- Kopajući po bašti našli smo dvije lobanje i kosti. Nismo znali da li je i koliko to vrijedno, pa smo odlučili da pozovemo stručnjake. Pronalažene su i zemunice. Nekada su ovdje pronađeni i nadgrobni spomenici. Na jednom je pisalo Helena Seležna i on je prenesen u muzej u Tuzli - kaže Anđa Lazarević.

Dodaje da joj je pokojna svekrva nekada pričala da se tu nalazilo groblje. To nikada nije dokazano, ali bi voljeli da se to istraži, a pronađeni posmrtni ostaci i predmeti uklone i sačuvaju.

Naselje starih Slovena

Ranija istraživanja potvrdila su da se na ovom području nalazilo naselje starih Slovena, a nedavno je na lokalitetu uz rječicu Bistrik, koja je stari tok rijeke Drine, pronađena i nekropola s artefaktima iz praistorije i ranog Srednjeg vijeka. Ovo područje je bilo naseljeno još od praistorije, a na uzvišenjima u ravnici bila su i groblja.

Kustos Muzeja Semberije, Mirko Babić, podsjeća da je ovo poznati arheološki lokalitet „Jazbine 2", koji se nalazi se u Klisu, istočnom zaseoku sela Batkovića.

- On je sistematski istraživan prije rata i tada je pronađeno oko 50 objekata - nastambi iz sredine 7. do sredine 9. vijeka. Nakon što je naselje izmješteno dva kilometra dalje stanovnici su svoje pokojnike sahranjivali na ovoj lokaciji tako da su posljednji zemljani radovi pokazali do tada neotkrivene posmrtne ostatke. U tri jame našli smo 14 lobanja potpuno izdvojenih iz arheološkog konteksta. U jednoj od tih jama na dva metra dubine iskopan je praistorijski grob, dok su ovi drugi grobovi pliće ukopani. To će tek biti predmet istraživanja - pojašnjava Babić.

Apel stanovništvu

Na ovom lokalitetu nađeni su i ostaci srednjevijekovnih nadgrobnih spomenika, koji bacaju novo svjetlo na lokalnu istoriju ovih krajeva. Među njima je i jedan odlično sačuvan stećak, s vidljivim staroslovenskim ćiriličnim natpisom, koji je premješten u Muzej Semberije.

- Ovaj stećak nije velikih dimenzija, ali je značajan po svojim podacima koje nosi. Donosi nam jedno novo ime koje nismo do sada imali; to je Pribislav. Zanimljivo je i da je vidljiv broj, pa smo saznali da je živio 101 godinu - kaže Babić.

Svi ovakvi artefakti su od neprocjenjivog značaja, pa ih treba sačuvati od zaborava. Dragocjene materijalne dokaze treba sačuvati, pa je Muzej Semberije uputio apel lokalnom stanovništvu da slijede primer porodice Lazić i obavezno prijave nadležnima sve što pronađu na svojim imanjima.