Rad u javnom interesu je alternativna vrsta krivične sankcije, za blaža djela, kao recimo ugrožavanje javnog saobraćaja.

Osuđenici u ovakvim situacijama mogu da zatraže da, umjesto boravka u zatvoru, kaznu služe radeći na komunalnim poslovima, čišćenju smeća, pranju ulica, košenju trave, održavanju vodovodne mreže, poslovima u šumarstvu i humanitarnim aktivnostima.

Kako je ranije pojašnjeno, posao od javnog interesa osuđenik obavlja u mjestu prebivališta, poslije radnog vremena i tokom vikenda, i bez nadoknade.

Mjere rada u javnom interesu u Srpskoj počele su da se primjenjuju prije pet mjeseci.

Kako su za Srpskainfo potvrdili u Ministarstvu pravde RS, do sada je bilo pet slučajeva rada u javnom interesu, a dva su u toku.

S obzirom na pandemiju virusa korona, sprovođenje ove mjere odvijalo se, napominju, uz puno poštovanje preporučenih epidemoloških mjera.

Novi Krivični zakonik koji u svojim odredbama, između ostalog, afirmiše razvoj i primenu alternativnih mjera kao vrste krivičnih sankcija prema počiniocima krivičnih djela donesen je 2017. godine.

Rad u javnom interesu predstavlja svaki društveno koristan rad kojim se ne vrijeđa ljudsko dostojanstvo i koji se ne obavlja u cilju sticanja dobiti.

- Krivičnim zakonikom propisano je da sud može izrečenu kaznu zatvora, u trajanju do jedne godine, na zahtjev osuđenog, zamijeniti radom u javnom interesu, pri čemu uzima u obzir sve okolnosti od kojih zavisi vrsta i visina kazne, da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja, a istovremeno uslovna osuda ne bi bila dovoljna za postizanje opšte svrhe krivičnih sankcija - pojašnjavaju u Ministarstvu.

Preciziraju da su ugovore o saradnji u provođenju rada u javnom interesu potpisali sa 40 pravnih subjekata, uglavnom javnih preduzeća i javnih ustanova.

Spisak je dostupan na internet stranici Ministarstva pravde RS.

NAJMANJE MJESEC DANA RADA

Rad u javnom interesu ne može biti kraći od 60 časova, niti duži od 360 časova i određuje se za vrijeme koje ne može biti kraće od mjesec dana, niti duže od pola godine. - Broj radnih sati određuje sud, a ne mora da znači da će neko ko je osuđen na godinu dana i raditi godinu dana - precizirali su ranije iz Ministarstva pravde.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.