Semberci zbog smoga ne izlaze iz kuća

Bijeljina je krajem februara bila najzagađeniji grad u Evropi, a zagađenje vazduha suspendovanim česticama i čađi nastavljeno je i u martu, sedam od devet dana za koje su objavljeni rezultati mjerenja. Jedini dani bez zagađenja bili su 5. i 6. mart, dok je ostalim danima zagađenje na lokaciji kod "Toplane" bilo i trostruko veće od graničnih vrijednosti.

Ovog problema svjesni su i nadležni u gradu, a Skupština grada Bijeljine jednoglasno je na posljednjem zasjedanju usvojila zaključak kojim je gradonačelnik Bijeljine zadužen da u saradnji sa stručnim licima iz oblasti ekologije u roku od 90 dana pripremi prijedlog mjera za smanjenje zagađenja vazduha i prijedlog načina njihovog finansiranja.

Predsjednik Skupštine Aleksandar Đurđević, koji je predložio usvajanje zaključka, obavezao se da u roku od 30 dana od prijema navedenog prijedloga mjera sazove tematsku sjednicu parlamenta o ovom pitanju.

Prema riječima Đurđevića, cilj je da do naredne grijne sezone bude eliminisan što veći broj uzročnika zagađenja i zaštićeno zdravlje ljudi.

"Neprihvatljivo je da Bijeljina bude najzagađeniji grad u Evropi. Krajnje je vrijeme da nešto preduzmemo o tom pitanju", navodi Đurđević.

On je istakao da bi neke od mjera, kao što je uvođenje olakšica i subvencija građanima i privrednicima koji grade objekte ili u već izgrađenim instaliraju ekološki prihvatljive načine grijanja poput toplotnih pumpi i geotermalne energije, korišćenja biomase, solarne energije, kao i priključenje gradske toplane na gas, značajno uticale na rješavanje ovog problema.

Prema riječima Đurđevića, prelazak "Toplane" na gas značajno bi uticao na smanjenje zagađenosti, jer se nalazi blizu centra grada, a koristi ugalj koji je izuzetno štetan.

U preduzeću "Srbija gas" kažu da bi stanovnicima Bijeljine trebalo da bude omogućeno korišćenje gasa kao energenta do naredne grijne sezone.

"Gasovod je izgrađen od Šepka do Bijeljine u dužini od oko 24 kilometra i sama gradska distributivna mreža je u potpunosti završena. Uloženo je oko 30 miliona evra do sada", ističe savjetnik direktora preduzeća "Srbija gas" Miloš Stevanović. On navodi da je poražavajuće da je Bijeljina nedavno bila najzagađeniji grad u Evropi.

"S obzirom na to da smo mala sredina, to je zaista poražavajuće, jer Beograd koji ima tri miliona stanovnika nije toliko zagađen", kaže Stevanović.

S njim su saglasni i bijeljinski ljubitelji prirode i ekolozi, koji kažu da Semberci u poslijepodnevnim i večernjim časovima ne mogu izaći iz kuća zbog smoga. Prema riječima predsjednice Udruženja "Eko-put" Snežane Jagodić Vujić, svake zimske sezone situacija se pogoršava.

"Kako počne grijna sezona, zagađenje vazduha koje uzrokuju gasovi iz grijnih tijela, ali i saobraćaj dovode do toga da ne možemo normalno da dišemo. S jedne strane, nivo zagađenosti začuđava s obzirom na to da nemamo industrijske pogone, dok, s druge strane, imamo neke faktore koji najvjerovatnije utiču na to, kao što su atmosferski pritisak i ogromna koncentracija saobraćaja, jer su ispitivanja pokazala da od 50 do 60 odsto zagađenosti vazduha potiče upravo od saobraćaja", pojašnjava Jagodić Vujić.

Ugalj stvara probleme

U prošloj godini je zagađenje vazduha u Bijeljini suspendovanim česticama registrovano tokom 58 dana na lokaciji kod "Toplane", dok je granična vrijednost u centru grada prekoračena 26 puta, objavljeno je na zvaničnoj stranici grada. Koncentracija čađi je kod "Toplane" prekoračena tokom 27 dana, a u centru grada je 12 dana bila iznad dnevne maksimalno dozvoljene vrijednosti.

"Iz izvještaja se može zaključiti da do prekoračenja dolazi u zimskom periodu, odnosno tokom grijne sezone, a najveći razlog je korišćenje uglja sa visokim sadržajem sumpora", kaže Ana Ristić iz Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove Gradske uprave Bijeljina.